Poll: Vjetroelektrane budućnosti
Smatrate li da BiH ima potencijal da postane lider u korištenju vjetroelektrana kao obnovljivog izvora energije?
Home | Gas | Šarović: Volio bih da i Turski tok i TAP idu kroz BiH, jer je to najbolje za ovu zemlju

Šarović: Volio bih da i Turski tok i TAP idu kroz BiH, jer je to najbolje za ovu zemlju

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image Mirko Šarović / AA

Volio bih da i Turski tok, gasovod iz Rusije preko Turske, ali i Transjadranski gasovod (TAP-IAP) iz Azerbejdžana idu posred Bosne i Hercegodine, da idu paralelno, jer mislim da je to najbolje za Bosnu i Hercegovinu, rekao je u intervjuu za (AA) Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonosmkih odnosa Bosne i Hercegovine.

To je, kako je kazao, njegov iskren odgovor na pitanje o tome da li bi trebalo da Bosna i Hercegovina bude uključena u trasu kojom će prolaziti jedan ili drugi gasovod.

”Ne znam, nemam informaciju koja bi krajnja definitivna trasa Turskog toka bila. Bio bih sretan da svaka trasa gasovoda prolazi kroz BiH bez obzira na to da li se radi o gasu koji dolazi iz Azerbejdžana, a to je Transjadranski gasovod (TAP IAP) ili dolazi iz Rusije preko Turske kao Turski tok. Mislim da je to ineteres zemlje radi kvalitetnog, kontinuiranog snabdijevanja, radi sigurnosti snabdijevanja, ali i radi ubiranja taksi. Glupo je da se mi utrkujemo i upoređujemo jedan ili drugi tok. Lično mi je svaki koji prolazi preko ove zemlje važan, jer na taj način možemo sebi obezbijediti sigurno snabdijevanje i čak možemo da ubiremo takse”, naveo je Šarović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naveo je kako smatra da je zaista važna činjenica i dobar rezultat jednogodišnjeg predsjedavanja Energetskom zajednicom ministarska konferencija koja se održala polovinom oktobra u Sarajevu.

”Mislim da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa svoje strane učinilo maksimum. Bolje rezultate zaista nismo mogli da imamo. Skinute su sankcije Energetske zajednice BiH, ali te sankcije mogu da budu ponovno uvedene ukoliko ne ispunimo obaveze koje smo preuzeli. To znači da u roku šest mjeseci treba da završimo posao oko zakona o električnoj energiji i gasu. To bi bio jedan zakon u kome bi bile odredbe koje tretiraju prenos, regulatore i operatore tržišta električne energije, ali i one zajedničke funkcije koje se odnose na gasnu regulativu. Time bismo mi praktično ispunili obaveze iz II i III energetskog paketa”, navodi Šarović.

Uravnoteženi izvoz i uvoz mlijeka kroz adaptirani SSP

Neoprostivo bi, kaže Šarović, bilo da BiH ne iskoristi tu šansu posebno imajući u vidu da se praktično 95 posto tog zakona usaglasilo.

”Lomimo koplja oko dva-tri člana i rekao bih pitanja koja možemo da nazovemo čak i detaljima. Do jula naredne godine treba da harmonizujemo entitetske zakone i mislim da smo mi sposobni, da imamo kapaciteta da taj posao završimo. Mislim da bi velika odgovornost bila na svima nama ukoliko taj posao ne bismo završili. Sa svoje strane Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH će učiniti maksimalno da budemo taj koordinirajući faktor zajedno sa Sekretarijatom Energetske zajednice i da pomognemo da napravimo taj, još samo jedan koračić do konačnog cilja. Dijelom su nam sada na raspolaganju sredstva, ali ne sva da bi mogli da računamo na sve projekte. Neophodno je da donesemo strateški dokument na nivou BiH. To pitanje će vjerovatno biti u fokusu naših aktivnosti u 2017. godini”, rekao je Šarović.

Naglasio je i važnost sredstava namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu koja dolaze iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), sredstava koja dolaze direktno iz Evropske komisije, Platforme za Zapadni Balkan i neke druge.

”Sada djelomično možemo računati kada je u pitanju gasna politika na novčanu podršku za gasni sektor i za neke projekte koji su već predloženi. Ali, rekao bih, krajnji cilj je i energetska strategija i to zajednička, koju bi zajednički usaglasili i time bi u potpunosti mogli da vučemo više sredstava i apliciramo za više projekata na godišnjem nivou”, ukazuje Šarović.

Ministar navodi da je njegova procjena da Bosna i Hercegovina povećava, a podaci to pokazuju, da izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda raste u 2016. godini u odnosu na 2015.

”Mislim da će to biti jedno pistojno povećanje. Očekivanja su da ćemo u godini u kojoj ćemo primijeniti adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a to je 2017. godina, imati kada govorimo o mlijeku približno količinu koju izvozimo pod povoljnim uslovima u EU od naših mljekara i sličnu, odnosno približnu količini koju uvozimo u BiH. To je, rekao bih, jedna vrsta ravnoteže koja neće dovesti u neravnopravan položaj mljekarsku industriju u Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Šarović.

U 2017. godini, kaže Šarović, planirano je da da bi pod povoljnim uslovima bez carina i prelevmana u Bosnu i Hercegovinu ušlo 4.500 tona mlijeka.

”Moja očekivanja su da bi izvoz u EU te količine na neki način postavio tu ravnotežu i time bi efekti adaptacije SSP-a bili ublaženi i ne bi prozveli tolike štete mljekarskoj industriji”, ocijenio je Šarović.

Povećanje kvote za izvoz mesa na 8.000 tona bi bio pomak za BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović početkom naredne sedmice u Turskoj će se na trilaterlanom sastanku Turska-Srbija-BiH sastati sa Nihatom Zeybekcijem, ministrom ekonomije Turske i potpredsjednikom Vlade i ministarom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasimom Ljajićem.

”Mi sa Turskom imamo razvijene bilateralne odnose i robna razmjena raste iz godine u godinu. Ona je dostigla već nekoliko stotina miliona eura. Bosna i Hercegovina na neki način i povećava svoje učešće u svojoj ukupnoj razmjeni čemu je posebno doprinio izvoz mesa i ulja, brašna i još nekih drugih proizvoda. Mi smo imali jedan zastoj u bilateralnim susretima BiH-Turska, odnosno u trilaterali BiH-Srbija-Turska zbog promjena u turskoj Vladi. Na čelo Ministarstva ekonomije ponovno je došao ministar Nihat Zeybekci, naš stari znalac, i odmah smo obnovili razgovore o trilaterali BiH-Srbija-Turska. Ovaj put kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u prvom redu je fokus na razgovoru o obezbjeđenju nove isporuke mesa iz Bosne i Hercegovine u 2017. godini. Nastojat ćemo da obezbjedimo ovu ili tu kvotu povećamo. To će biti moj prvorazredni zadatak”, rekao je Šarović uoči odlaska na trilatralni sastanak ministara ekonomije BiH-Srbija-Turska.

Naveo je da će njegov zadatak u razgovorima na trilateralnom sastanku biti i da se obezbijedi kontinuitet u isporuci ulja iz rafinerije Bimal, ali i da osigura izvoz brašna iz BiH u Tursku.

”Razgovarat ćemo i o tome da neke nedoumice i nesporazume po ovom pitanju oko porijekla proizvoda razriješimo kako bi obezbijedili značajan posao za većinu prerađivaćkog sektora u oblasti žitarica kada su u pitanju i pšenica i neke druge kulture, kao što je kukuruz”, navodi Šarović.

Rekao je da kada bi pitali predstavnike mesne industrije oni bi vjerovatno pomenuli cifru od 15.000 tona na koliko bi trebalo da se poveća kvota izvoza mesa iz BiH u Tursku u narednoj godini.

”Mislim da bismo mi bili zadovoljni zaista sa najmanje ovom kvotom koju imamo, dakle 6.000 tona plus 1.000 tona termički obrađenog mesa i ukoliko bismo dobili određeno povećanje do nivoa od 8.000 tona, mislim da bi to u ovom trenutku bilo realno. Ukoliko obezbijedimo kontinuitet u ovom poslu vjerovatno bi svake godine bili sposobni da povećavamo isporuke, jer bi se farmeri opredijelili na dugoročniji posao koji im garantuje zaradu i vjerovatno bi više ulagali u ovaj sektor”, naglasio je Šarović.

Ove godine, naveo je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnodsa BiH nema problema koji su bili prošle godine kada je u pitanju izvoz mesa iz BiH u Tursku u smislu nedoumica oko porijekla robe.

”Nisu zabilježeni slučajevi zloupotrebe oko porijekla, slučajevi falsifikovanja dokumenata, pasoša, ušnih markica. Mislim da su preduzete mjere od nadležnih institucija uključujući i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH urodili plodom”, rekao je Šarović.

Nedostaje investicija iz Turske

Na pitanje da li očekuje da Turska u narednom periodu više ulaže u BiH, s obzirom da je ove sedmice u Nišu, u Srbiji otvorena višemilionska investicija koja je osigurala nekoliko stotina radnih mjesta i da li cijeni da su trenutni odnosi Srbije i Turske bolji nego BiH Šarović navodi da ”BiH ima razvijene odnose sa Turskom najmanje kao i Srbija, mislim čak i bolje”.

”Mislim da Srbija nema neke pogodnosti koje ima BiH kada je u pitanju saradnja sa Turskom. Ali, svakako, ima i nekih primjera koji su u Srbiji odlični ili bolji nego što je to kod nas u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo gledati da neke stvari ismoristimo koje je iskoristila naša susjedna zemlja. Sa ministrom Ljajićem i sa mnom na trilateralni sastanak u Tursku će da ide jedan broj priovrednika te rukovodstvo Vanjskotrgovinske komore BiH i to će biti prilika da razgovaramo i o novim poslovima, ali i o mogućim investicijama. To je, također, u fokusu našeg interesovanja. Mislim da ono što možda nedostaje našim bilateralnim odnosima, to je više investicija sa turske strane, a posebno investicija u oblasti prehrambene industrije i poljoprivrede”, rekao je Šarović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH očekuje uskoro i deblokardu prisustva roba iz BiH na ruskom tržištu.

”Kada je u pitanju voće i povrće potpisao sam protokol o saradnji sa ruskom nadležnom službom, a diplomatskom poštom taj protokol je dostavljen ruskoj strani. Očekujemo da bude potpisan ovih dana. Mi smo izabrali ovaj način da ne zakazujemo neko zajedničko potpisivanje. Potpisivanjem ovog protokola sa ruske strane, a dokument su oni predložili, bile bi skinute zabrane, odnosno mjere koje je preduzela ruska strana u augustu”, rekao je Šarović.

Šanse bh. proizvođača za izvoz u Rusiju teške 100 miliona KM

Istovremno, navodi kada je u pitanju hrana životinjskog porijekla ”tu smo na početku tog procesa”.

”Nakon dugog čekanja, ruska inspekcija za hranu životinjskog porijekla bila je u BiH, obišla je nadležne državne institucije i provjerila sistem kako on funkcioniše od Kancelarije za veterinarstvo, laboratorija, graničnih prelaza, ali i jedan broj prijavljenih objekata. Izvještaj ruske strane se očekuje da dođe u BiH sa određenim primjedbama, preporukama koje je BiH dužna da ukloni u odgovarajućem vremenskom roku. Nakon otklanjanja tih nedostataka ruska strana bi, ukoliko ti nedostaci budu otklonjeni, dozvolila uvoz hrane životinjskog porijekla iz BiH i uspostavljenje bi bile, odnosno propisale bi se procedure za tako nešto sa Kancelarijom za veterinarstvo kao ključnom institucijom koja garantuje za kvalitet hrane. Koje će to vrijeme biti, ono ne zavisi od nas, zavisi od ruske strane. Ne treba očekivati zaista da to bude, da to mjerimo u danima. Vjerovatno će biti potrebno više sedmica, a možda i neki mjesec da bi dobili izvoz, ali mislim da mi smo u ovom procesu i mi ćemo ga dovesti do kraja”, poručio je Šarović.

Kolika je važnost bh. prisustva na ruskom tržištu, Šarović navodi brojke da je u 2015. godini u Rusku Federaciju izvezeno voća i povrća vrijednosti 20 miliona KM, a da je za svega šest mjeseci ove godine premašena ta cifra, te da nije bilo sankcija sa ruske strane, da bi godišnji nivo izvoza dostigao 50 miliona KM. Radi se o izvozu iz BiH u Rusiju jabuka, krušaka, šljiva, što bi moglo biti prošireno i na maline. Inače, kaže Šarović, samo izvoz malina iz BiH u ukupnom iznosu dostigao je 50 miliona KM.

”Mislim da smo mi u ovom trenutku sposobni kada je u pitanju voće i povrće da u ruskoj strani ponudimo ovih proizvoda do iznosa od 100 miliona KM ukupnom iznosu u prvoj fazi. Mislim da su mogućnosti možda i veće. A, što se tiče hrane životinjskog porijekla mislim da možemo računati na izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, tvrdih sireva, ali i mesa životinja goveda, ali i svinja, te mesa peradi. Posebno nam se otvara tržište za izvoz mesa svinja, jer to je hrana, odnosno meso koje je u velikoj upotrebi u Ruskoj Federaciji, tako da su tih nekoliko, rekao bih, ključnih artikala na koje možemo računati na izvoz”, rekao je u intervjuu za AA Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.



Energetika.ba / AA

: Podijeli sa drugima
  • email Pošalji prijatelju
  • Dodaj na Facebook
image
Federalna vlada je prihvatila informaciju o kreditu Izvozno-uvozne banke Kine uz garanciju Federacije Bosne i Hercegovine za finansiranje Projekta izgradnje Bloka 7 - 450 MW Termoelektrane Tuzla....
opširnije »
image
Elektroprivreda BiH predložila je Regulatornoj agenciji za energiju FBiH (FERK) povećanje cijena struje za pravne osobe koje nisu izabrale snabdjevača na otvorenom tržištu električne energije....
opširnije »
image
Porsche 911 koji će pokretati samo elektromotori mogao bi biti predstavljen tek za desetak godina, a naredna generacija 911-ice možda dobije hibridnu verziju....
opširnije »