|
Zarada koja bi se mogla ostvariti iskorištavanjem svih potencijalnih sinergijskih efekata LNG terminala u Omišlju na otoku Krku u Hrvatskoj premašivala bi brojku od 220 milijuna američkih dolara godišnje, uz trajno zapošljavanje gotovo petsto ljudi, jedan je od zaključaka predstavljene studije »Terminal ukapljenog prirodnog plina i njegov sinergijski potencijal za Primorsko-goransku županiju i šire okruženje«, autora Vladimira Medice, profesora Tehničkog fakulteta u Rijeci.
Studija je izrađena u suradnji s Primorsko-goranskom žuapnijom kako bi se, prema riječima župana Zlatka Komadine, razmotrile sve mogućnosti ekomskog i energetskog iskorištavanja LNG terminala, uz što manju ekološku devastaciju.
- Ako se nešto može iskoristiti, onda se to i mora iskoristiti. Može nam se dogoditi da LNG terminal bude samo luka i terminal za plin koji će se onda transportirati dalje. S druge strane, ova studija daje i ekonomsko opravdanje, a ne samo ekološko, da iskoristimo sve sinergijske potencijale terminala. Nemamo pravo pogriješiti, kazao je Komadina za Novi list.
Sama studija detaljno prikazuje mogućnosti sinergijskog korištenja potencijala LNG terminala od kojih je Medica izdvojio korištenje rashladne energije za proizvodnju ukapljenog kisika, dušika i »suhog leda«, korištenje otparka prirodnog plina iz spremnika na terminalu za proizvodnju električne energije te ekstrakciju etana iz prirodnog plina za proizvodnju etilena u pogonima Dina Petrokemije.
Svi ti procesi odvijali bi se uz korištenje rashladnog učinka u pogonima Dine, te otpadne topline iz elektrane na plin i ostalih postrojenja za isparavanje ukapljenog prirodnog plina, čime bi se u znatnoj mjeri, do pedeset posto, smanjila količina morske vode potrebne za zagrijavanje tekućeg prirodnog plina i njegovo ispravanje, navodi Novi list.
- Korištenjem svih tih sinergijskih efekata postignuti rezultati bili bi, ukupno gledajući, značajni. Godišnje bi se proizvelo se suhog leda u količini dovoljnoj za hlađenje 60.000 kubičnih metara hladnjača na temperaturu od -40 stupnjeva celzijevih, zatim tekućeg dušika dovoljnog za brzo zamrzavanje 70.000 tona hrane, 188 MW neto električne energije te 400.000 tona etana, sirovine za proizvodnju etilena u Dina Petrokemiji. Tu su i brojne druge mogućnosti primjene potencijala LNG terminala u razvoju kriogenih tehnologija, te u medicinske i istraživačke svrhe, zaključio je Medica, rekavši kako bi ukupna površina potrebna za realizaciju svih popratnih postrojenja za iskorištavanje sinergijskih potencijala terminala bila oko deset hektara.
U raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije studije iznesene su brojne primjedbe, pitanja i prijedlozi vezani uz projekt LNG terminala, a većina ih je bila upućena Branimiru Horačeku iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva.
Predsjednika HGK-ŽK Rijeka zanimalo je može li ministarstvo i Vlada investitorima uvjetovati veći udio domaćih izvođača radova i dobavljača opreme u izgradnji terminala.
Predsjednik županijske Skupštine Marinko Dumanić pitao je hoće li Hrvatskoj doista ostajati četvrtina ukupno uvezenog plina preko LNG Omišalj, a predložio je i stvaranje zakonske regulative koja će industrijske potrošače obvezati na korištenje plina kao energenta.
Direktor Dine Emil Mandekić je pak kazao kako studija prof. Medice pogađa upravo ono što i Dina petrokemija u idealnoj varijanti očekuje od terminala.
- Mi smo svoj srednjoročni i dugoročni razvoj bazirali na LNG terminalu. Prvenstveno na ekstrakciju etana i korištenje plina kao energenta. Također, želimo izgraditi i kogeneracijsku eketranu za svoje potrebe. Proizvodnjom etilena iz etana mogli bi izgraditi nova postrojenja za proizvodnju polietilena, a i sam etilen bi, osim za svoje potrebe, mogli proizvoditi i za izvoz. No, dojam je da sve skupa vrlo sporo ide, kada je riječ o terminalu, kazao je Mandekić.
Dozu skepse kada je riječ o korištenju svih sinergijskih mogućnosti iskazao je Ante Ćurković iz HEP Razvoja, rekavši kako u praksi postoji mnogo problema, posebice sa stajališta isplativosti gradnje elektrane uz terminal.
- Bez obzira na to HEP ozbiljno razmatra obje mogućnosti kogeneracijskih elektrana, dakle u Omišlju i na Urinju, uz rafineriju. Vjerujem da će, isto tako, i suvlasnici terminala iskoristiti sve učinke koji su doista isplativi, rekao je Ćurković.
Branimir Horaček je studiju nazvao vrlo kvalitetnim iskorakom u otvaranju novih percepcija u korištenju LNG terminala.
- U ovom trenutku, međutim, tržišni odnosi nisu takvi da bi svi potencijali bili iskorišteni u punom smislu. Što se tiče izvođača radova i dobavljača, Hrvatska je prihvatila europske standarde i mi to ne možemo uvjetovati. Osim toga dobar dio opreme proizvodi svega nekoliko tvrtki u svijetu pa tu ni ne možemo konkurirati, rekao je Horaček, dodajući kako su zbog promjene vlasničkih odnosa u Ini potrebne dodatne konzultacije oko sudjelovanja hrvatskih tvrtki u konzorciju Adria LNG.
Povela se i rasprava oko koristi od LNG terminala za lokalnu i regionalnu zajednicu te je župan Komadina na kraju zaključio da će županija još jednom predložiti Vladi uvođenje svojevrsne ekološke naknade za korištenje terminala, iako je Horaček kazao da bi time mogli negativno utjecati na cijeli projekt.
Komadina mu je na to odgovorio kako županija neće biti lakoma i ugroziti projket, ali i da se slične rente plaćaju za terminale po Europi.
- Ekologija nije trošak, nego ulaganje u budućnost, zaključio je Komadina.
Energetika.ba
|
