|
Mađarska će 1. siječnja preuzeti predsjedavanje Europskom unijom. Upravo u tih šest mjeseci trebali bi završiti pregovori o zatvaranju svih poglavlja između Hrvatske i EU. Novi žestoki napad utjecajnog člana HDZ-a i parlamentarca Gorana Marića na INA-u, odnos mađarski Mol, te intenziviranje rada saborskog istražnog povjerenstva o privatizaciji hrvatske najveće naftne kompanije, izazvala je ozbiljnu zabrinutost u diplomatskim krugovima u Zagrebu, ali i među inozemnim investitorima u Hrvatskoj. To se doživljava kao još jedan neprijateljski akt protiv stranih ulagača, piše u petak Jutarnji list, piše Jutarnji list.
Ugledni član diplomatskog zbora procjenjuje da ponovno unutar vladajuće stranke jačaju snage koje se u načelu protive ulasku stranog kapitala. Nikome nije razumljivo niti objašnjivo to stalno proganjanje stranih investitora, pronalaženje stotine razloga kako bi se miniralo njihovo ulaganje, to neprestano optuživanje za kršenje zakona i dogovora kada, dugoročno gledano, najveću pomoć izlaska iz krize mogu pružiti upravo strane investicije. Vrhunac su optužbe da mađarski menadžeri rade na crno.
Mađari su uložili u INA-u milijarde kuna i teško je shvatiti da netko ne može upravljati i nadgledati kako se troši uloženi novac. Svi, naime, znaju da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće dobiti u razumnom roku dozvolu rada te da postoji stotine nepremostivih zakonskih prepreka. Pitajte bilo koju stranu tvrtku koliko su truda, vremena i muke morali uložiti da bi za svoje stručnjake osigurali dozvolu rada. A posebno je neprihvatljivo da vlada nekom strancu proda svoju tvrtku, a onda njegovim stručnjacima ne dopušta da sudjeluju u upravljanju.
Otvaranje potrage za ilegalcima u MOL-u ujedno će, ponovno, nema sumnje, ohrabriti sve one koji se nikako ne mogu pomiriti s tim da je INA u većinskom vlasništvu Mađara. Inače, u INA-i radi manje od 50, a nikako stotine kako je to rečeno u Saboru.
Nervoza u kompaniji
One koji lojalno rade pogrdno se naziva Mađaronima. Optužuje ih se da pogoduju stranom kapitalu, da bi trebali braniti hrvatske, a ne mađarske interese. Pri tomu nitko ne pita tko će braniti interese kompanije.
Ovih se dana kuloarima INA-e proširila vijest da je Uprava MOL-a pripremila spisak od oko 1300 ljudi za koje se smatra da su višak. A da je to točno, potvrđuje iskazana namjera Uprave da se proda zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Ona će, naime, kada više od tisuću ljudi izađe iz radnog procesa, postati suvišna. Već sama nagađanja o tim potezima Uprave INA-e, izazvala su veliku nervozu ne samo u tvrtki, već i na Markovu trgu.
Premda se već godinama govori o tomu da se INA mora napraviti ozbiljan zaokret u poslovanju te daje nužno da se oslobodi dijela zaposlenih jer je njihov broj neizdrživ i neracionalan, sada kada takve poteze najavljuju novi vlasnici, onda se svi dižu na zadnje noge. Javna je tajna da su mnogi zaposlenici, posebice oni na srednjim, višim i visokim pozicijama primani na posao po rođačkoj, prijateljskoj ili stranačkoj liniji, a ne po stručnosti i znanju. Za svjedoke pozvani samo Linić i Jurčić- financijski savjetnici.
Ne uzrujavajmo Mađare, oni nam trebaju za EU diplomatskim kuloarima se tvrdi da za posjeta premijerke Jadranke Kosor Budimpešti hrvatska strana nije uopće spominjala probleme oko privatizacije INA-e, niti su se spominjali nekakvi nesporazumi oko upravljanja tom tvrtkom. To, procjenjuju u diplomatskim izvorima, potvrđuje da Zagrebu nije u interesu da iritira Budimpeštu niti da, zaoštrava odnose s Mađarima. Stoga će, smatraju u Bruxellesu, premijerka Kosor zatražiti da se smire strasti i napetosti te da se omogući INA-i i Molu da normalno nastave s radom.
Mađarska će 1. siječnja preuzeti predsjedavanje Europskom unijom. Upravo u tih šest mjeseci trebali bi završiti pregovori o zatvaranju svih poglavlja između Hrvatske i EU, nakon čega će se potpisivati prvi pristupni dokumenti. A to će, bez mađarske potpore, biti nemoguće izvesti. Jedan od razloga zastoje Vlada prodala INU bila je i svijest da se u toj tvrtki moraju napraviti radikalni zahtjevi. Država to naprosto nije mogla provesti.
Bitka za nasljednike
U diplomatskim se krugovima procjenjuje da upravo pokrenuta hajka protiv MOL-a ima za cilj zaustaviti restrukturiranje INA-e te održati status quo. Ali i dodvoriti se dijelu zaposlenika i demonstrirati kako Vlada neće dopustiti samostalno upravljaju tvrtkom. EU brani Mađare. S tim ciljem ponovno je aktualizirana promjena hrvatskih predstavnika u Upravi INA-e. To se prije svega odnosi na bivšeg predsjednika Uprave Tomislava Dragičevića i drugog čovjeka te tvrtke Josipa Petrovića.
Ovih dana navodno razgovara s potencijalnim kandidatima od povjerenja premijerke Kosor. No Jadranka Kosor mogla bi se zbog mogućeg sukoba oko INA-e naći u ozbiljnim problemima. Istrage oko privatizacije INA-e nisu utvrdile nikakvo krašenje zakona pri sklapanju prvog i drugog privatizacijskog deala između Račanove i Sanaderove vlade niti ima, tvrde nezavisni pravni stručnjaci, ikakvog pravnog uporišta da se ti ugovori ponište. Hrvatska strana može biti nezadovoljna potpisanim ugovorima, ali Vlada ih je potpisala, i oni su, tvrde strani eksperti, u unutar pravnih okvira.
o kojima se sklapaju takvi međunarodni ugovori. Dodatni će problem biti reakcije EU, ali i mađarske Vlade ako će Vlada pokušati revidirati neke odredbe ili pak cijeli ugovor. Slučaj INA u Bruxellesu se doživljava kao još jedan dokaz pravne nesigurnosti stranih investitora te ako će Mol zatražiti zaštitu sasvim je izvjesno da će EU stati na stranu Mađara, prenosi bankamagazin.hr.
(Energetika.ba)
|
