Poll: Vjetroelektrane budućnosti
Smatrate li da BiH ima potencijal da postane lider u korištenju vjetroelektrana kao obnovljivog izvora energije?
Home | Ostale novosti | Džindić: Zabilježen najveći uspon u istoriji namjenske industrije, plan udvostučiti prihode

Džindić: Zabilježen najveći uspon u istoriji namjenske industrije, plan udvostučiti prihode

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image

Obzirom na situaciju, globalno u svijetu kada pogledamo, trend ne samo da je održiv, nego uz desetak razvojnih projekata koje smo počeli 2015.godine a rok za završetak tih projekata je u 2017. i 2018.godini, nakon što završimo te projekte i dobijemo odobrenja od resornih ministarstava i Vlade, nakon što izvršimo određene testove i dobijemo odobrenja za njihovu upotrebu mislim da samo taj rezultat možemo zaslužiti.

Mi smo od 2015.godine aktivirali deset razvojnih projekata koji će ako se završe a već smo na 45 posto realizacije toga, sigurno udvostručiti prihode ako ne i više, kazao je za TV1 federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

TV1: U utorak ste bili u Zenici, razgovarali ste sa radnicima Željezare. Jeste li uspjelo pronaći neko rješenje i jeste li se dogovorili?

DŽINDIĆ: Problem Željezare Zenica traje već duži niz godina i u zadnjih nekoliko sedmica on je dostigao neki vrhunac. Prošle sedmice sam bio na službenom putu i onda sam na zahtjev sindikata prolongirao taj sastanak od prošle sedmice za utorak i u utorak smo se sastali sa predstavnikom Porezne uprave kantolanog ureda u Zenici, zatim sa zamjenikom direktora agencije za privatizaciju, sa menadžentom i upravom, i predstavnicima sindikata. Nekoliko opravdanih zahtjeva su stavili na stol i mi smo  na kraju između njihovih zahtjeva i naših mogućnosti došli do jednog kompromisnog rješenja. Trenutni problem Željezare je veliki broj zaposlenih u odnosu na njihovu poslovnu djelatnost. Javnost nije do kraja upoznata i ja ću ovoga puta probati da ukratko objasnim, da Željezara Zenica, u suštini njena osnovna djelatnost danas jeste prehrana radnika koji posluju u bivšem krugu Željezare.

Dakle oni nemaju veze sa proizvodnjom niti sa bilo kakvim nabavkama sirovina. To je njihova osnovna djelatnost. Informacija koju smo imali prije sastanka, da je ukupan broj uposlenih u Željezari, 500. Međutim kada smo došli tamo i kad je direkor poreznog ureda iznio podatak da je ukupan broj zaposlenih 397. To je 103 radnika manje od onoga što smo mi dobili kao prvu informaciju. Druga informacija koju smo otkrili na samom sastanku jeste da 50 radnika radi na ugovoru od djelu, pored toga što oni, kako kažu, imaju višak radne snage. To su stvari koje su nespojive i mi smo tražili da uprava u narednih mjesec dana sve te ugovore o djelu prekine i da se prekvalifikuju radnici koji već  rade i koji su u stalnom radnom odnosu, da te poslove koji im trebaju da rade.

Drugi zaključak jeste da ćemo održati jedan zajednički sastanak sa Poreznom upravom i gospodinom Isovićem, zatim sa federalnim ministarstvom finansija, ministarstvo energetike, rudarstva i industrije i federalnim pravobranilaštvom, obzirom da onu imaju jedan spor vezano za medicinu rada , to zgrada koja je bila u vlasništvu Željezare koja je u raznim procesima došla u posjed  Vlade ZDK, nikada nije plaćena i oni su dužnici prema PIO oko 13 miliona KM i 38 miliona kamata - da se napravi sastanak i da probamo doći do rješenja kako da za zagradu koju su oni njima dali u posjed, oni te dugove koje imaju prema Poreznoj upravi kompeziraju. Naći ćemo način da nakon toga, Željezara Zenica bi u suštini bila oslobođena od blokada koje trenutno ima. Može se vrlo lako pomoći Željezari kada se smanji broj ljudi i kada im se povećaju prihodi. Oni se mogu povećati ako imaju veći broj obroka u odnosu danas, jer oni danas servisiraju negdje oko tri hiljade obroka što im nije dovoljno da isplate sve plate i doprinose za 397 radnika. Kad se taj proces završi i kad ih oslobodimo duga prema Poreznoj upravi iza toga bi slijedio jedan drugi reorganizacijski proces, da se smanji broj ljudi na optimum a mi ćemo zajedno sa ministarstvom i Vladom da izađemo najbolje rješenje za radnike.

TV1: Šta je sa energetskom strategijom i njenim usvajanjem kao i zakonom o energetskoj efiksanosti?

DŽINDIĆ: Što se tiče energetske strategije,negdje krajem 2015.godine počelo se sa pripremom za njenu izradu. Mi smo na Vladi usvojili energetsku politiku što je preduslov za donošenje energetske strategije. Iza toga vrlo brzo smo donijeli projekat izrade energetske strategije, usvojili ga na Vladi i mi smo onda išli u proceduru da se izabere najbolji konstultant za izradu energetske strategije a iza toga bi ušli u javni oglas za izbor najboljeg. Prošle godine za to u budžetu nisu bila planirana sredstva i to nam je bila osnovna prepreka da bi završili to. Obzirom da iz 2009.godine imamo razvojni dokument gdje su napisani svi osnovni elementi za izradu strategije. Imamo dobru podlogu za brzu izradu strategije.

Na kraju 2016.godine pojavio se ambasador Velike Britanije u BiH, gospodin Ferguson sa idejom da će britanska ambasada sufinansirati izradu energetske strategije. Mi smo prihvatili taj poziv. Sastali se sa gospodinom Fergusonom. Na tome sastanku su bili; ministari Šarović i Đokić iz RS-a i gospodin Wigemark. U kratkim crtama smo se dogovorili na koji način ćemo u narednih pet mjeseci od nove godine završiti energetsku strategiju. Kao što znate RS već ima energetsku strategiju, i na tome sastanku smo dogovorili da će se izvršiti apdejt energetske stratewgije RS-a u odnosu na neke nove strateške ciljeve a da će FBIH dobiti potpuno novu strategiju u odnosu na strateški plan iz 2009.godine. Zatim bi se te dvije strategije sublimirale u zajedničku državnu energetsku strategiju. Mislim da se to može završiti. Zahvaljujem se britanskoj ambasadi na velikoj podršci.

TV1: Jedna od oblasti u kojoj ste napravili veliki pomak je mjeriteljstvo. Tu je također veliki problem predstavljala neusklađenost entitetskih propisa sa državnim. To rješavate u pomoć državnog instituta za mjeriteljstvo. O čemu se tu radi?

DŽINDIĆ: Kada ljudi ne mogu da nađu kompromis između državnog zakona i entitetskog zakona uglavnom se pozivaju na neusklađenost propisa. Međutim tu se ne radi o neusklađenosti propisa nego o opstrukciji usvajanja određenih pravila. Državni zakon o mjeriteljstvu je usvojen davno i on je već konzumentan. Institut na državnom nivou postoji i jasno se zna po tome zakonu šta je njegova funkcija . Jedina mana u dosadašnjem radu tog instituta je Savjet za mjeriteljstvo koji je popratno tijelo koje funkcioniše paralelno. Institut za mjeriteljstvo na državnom nivou funkcioniše u skladu sa zakonom i pravilima igre. Federalni zavod za mjeriteljstvo u suštini, mora da definiše zakon koji će biti usklađen sa državnim zakonom na taj način da će državni insitut dati saglasnost na prijedlog na zakone i na sve druge pravilnike koji su u suštini potpora provođenju tog zakona do kraja. Tu smo napravili jedan iskorak u smislu da smo već pripremili zakon koji je sinhronizovan sa državnim zakonom. Određenih kadrovskih problema smo imali u provođenju svih tih ideja i kada naiđemo na takav problem mi to veoma brzo riješimo. Razriješimo određene ljude koji se nalaze na tome putu, stavimo druge i onda provodimo politiku zbog koje smo tu.

TV1: Vjerovatno najveći uspjesi Vašeg ministarstva vezani su za namjensku industriju. Prije nekoliko dana vratili ste se iz Abu Dabija gdje ste prisusvovali Međunarodnom sajmu odbrane. To je jedan od znajačnih događaja. Šta se dešavalo?

DŽINDIĆ: To je jedna od najvećih manifestacija tog tipa u svijetu. Prisustvo preko 250 zemalja i 250 izlagača na tome sajmu govori o ozbiljnosti i značaju. Potpisano je 5,26 milijardi ugovora dodatno govori da mi moramo biti na takvim sajmovima. Prvi put smo bili jedinstvenina tome sajmu i predstavljali BiH sa svim direktorima iz namjenske industrije i sa našom krovnom firmom Unis Group koja je 100 posto vlasništvo Vlade FBIH, a koja objedinjuje marketinški naš izlet u svijet. Mogu sigurno reći da smo super dobro prošli. Dosta dobrih kontakata i ugovora je pred nama. Kada ih ispunimo samo nam slijedi bolje i bolje.

Što se tiče namjenske industrije generalno 2016.godina je završena sa prometom od 230 miliona KM što je najveći uspon otkada postoji namjenska industrija FBIH. Plan za 2017.godinu nam je 305 miliona. To je plan koji je pravljen na osnovu potpisanih ugovora a ne osnovu najava i prijedloga. Šta je rezultiralo takvim usponom? Bio sam direktor Pretisa i u tome periodu u suštini shvatio sam šta je problem u državnim kompanijama. U tome procesu u Pretisu napravio sam jednu reorganizaciju , zamjenio sve direktore koji su tad bili, a bilo ih je pet. Stavili smo jednog direktora i jednog pomoćnika. Zatim smo uradili reorganizaciju po svim koordinatama od direktora do održavanja proizvodnje. Posvetili smo veliku pažnju kupcu, samim time smo proizvodnji posvetili veliku pažnju. Tad je potpisan ugovor od 12 miliona dolara za Saudijsku Arabiju što je spasilo Pretis do današnjeg dana. Realizacijom tih promjena koje smo napravili mi smo spasili Pretis. Dolaskom na novo mjesto, pošto sam srcem vezan za namjensku industriju onda sam nastavio da tu politiku podržavam maksimalno. Rezultat tog zajedničkog rada u reorganizacijskom procesu u kompanijama u namjenskoj industriji doveo je do toga da smo ove godine imali najveću realizaciju. Dobro se sjećate da je prije ovoga mandata u prošloj Vladi, svake dvije tri sedmice pred Vladom bio štrajkova iz različitih firmi. Danas te firme redovno uplaćuju poreze i doprinose, redovno servisiraju plaće i svi su sklopili ugovore da 2017. i 2018.godina bude sigurna i stabilna.

TV1: Je li ovaj trend održiv?

DŽINDIĆ: Obzirom na situaciju, globalno u svijetu kada pogledamo, trend ne samo da je održiv, nego uz desetak razvojnih projekata koje smo počeli 2015.godine a rok za završetak tih projekata je u 2017. i 2018.godini, nakon što završimo te projekte i dobijemo odobrenja od resornih ministarstava i Vlade, nakon što izvršimo određene testove i dobijemo odobrenja za njihovu upotrebu mislim da samo taj rezultat možemo zaslužiti. Mi smo od 2015.godine aktivirali deset razvojnih projekata koji će ako se završe a već smo na 45 posto realizacije toga, sigurno udvostručiti prihode ako ne i više.

Energetika.ba

: Podijeli sa drugima
  • email Pošalji prijatelju
  • Dodaj na Facebook
image
Federalna vlada je prihvatila informaciju o kreditu Izvozno-uvozne banke Kine uz garanciju Federacije Bosne i Hercegovine za finansiranje Projekta izgradnje Bloka 7 - 450 MW Termoelektrane Tuzla....
opširnije »
image
Elektroprivreda BiH predložila je Regulatornoj agenciji za energiju FBiH (FERK) povećanje cijena struje za pravne osobe koje nisu izabrale snabdjevača na otvorenom tržištu električne energije....
opširnije »
image
Porsche 911 koji će pokretati samo elektromotori mogao bi biti predstavljen tek za desetak godina, a naredna generacija 911-ice možda dobije hibridnu verziju....
opširnije »