Poll: Vjetroelektrane budućnosti
Smatrate li da BiH ima potencijal da postane lider u korištenju vjetroelektrana kao obnovljivog izvora energije?
Home | Ostale novosti | Trhulj: "Prve aktivnosti na istraživanju nafte bi mogle početi 2015. godine"

Trhulj: "Prve aktivnosti na istraživanju nafte bi mogle početi 2015. godine"

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image Erdal Trhulj

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj u razgovoru za Dnevno.ba govori o otvaranju tržišta električne energije, koje prema njegovim riječima kreće već od 2015. Ministar Trhulj govori i o istraživanju nafte na području Federacije BiH, te što bi pronalazak većih količina crnog zlata značio za sve građane ove zemlje.

Ministar govori i o razlozima zbog kojih unatoč jako kišnoj godini nije došlo do smanjenja cijena električne energije u FBiH.

Vlada FBIH je na posljednjoj sjednici donijela Odluku o davanju suglasnosti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za otvaranje posebnog namjenskog transakcijskog računa kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Trezora. Koja sredstva će ići na taj račun i na što će biti utrošena?

„Ova odluka ima za cilj otvaranje posebnog namjenskog podračuna jedinstvenog računa trezora Federacije Bosne i Hercegovine, na koji će se prikupljati taksa, kao namjenski javni prihod, propisan Zakonom o naftnim derivatima, a namijenjena je za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i prihod je Operatora naftnih rezervi koji je uspostavljen ovim zakonom. Sredstva ostvarena uplatom takse koristit će se na način i za namjene utvrđene članom 31. Zakona. Ministarstvo će Vladi Federacije na jednoj od narednih sjednica predložiti plan utroška ovih sredstava, a osnovna namjena će biti troškovi rada Operatora, rekonstrukcija kontinentalnih terminala, formiranje rezervi naftnih derivata, zanavljanje rezervi i dr. Ovaj plan utoška će biti osnova za izradu financijskog plana poslovanja Operatora koji mora odobriti Vlada FBIH.”

Posljednjih godinu dana aktuelna je tema istraživanja nafte na području FBIH. Dokle se došlo s ovim projektom?

„Projekat istraživanja nafte u FBIH je pokrenut u svibnju 2011 godine, a prvi rezultat je bio potpisivanje Memoranduma o razumijevanju sa Shellom, studeni 2011. Sama činjenica da smo za ovaj projekat zainteresirali jednu od najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija i lidera u istraživanju nafte u svijetu bila je dobar znak da smo na pravom putu. Danas imamo Zakon o istraživanju nafte i plina u FBIH, proglašen strateški interes za istraživanje nafte i plina u području Dinarida i pismenim putem iskazan interes Shella da u skladu sa važećim zakonom počne pregovore za dodjelu koncesije. U tijeku je izbor konsultanta za vođenje pregovora u ime Vlade FBIH. To provodi posebna komisija koju je formirala Vlada FBIH. Po planu pregovori bi trebali biti okončani do kraja 2014 godine i ako budu uspješni Vlada FBIH i Parlament FBIH trebaju odobriti ugovor da bi stupio na snagu. U tom slučaju prve aktivnosti na istraživanju nafte u području Dinarida bi mogle početi 2015 godine.”

Kakve su procijenjene količine nafte u podzemlju FBIH?

„Ono što sa sigurnošću možemo reći, a bazirano je na istraživanju koje je radila firma ICL u periodu 1989 – 1992 je da se u području Tuzlanskog bazena i Posavine nalaze četiri prospekta čije se ukupne rezerve kreću oko 200 do 300 miliona barela na dubinama do 1500 m.Procjene su i da u području Sarajevsko – Zeničke kotline takođe ima nafte, u skladu sa geološkom strukturom i njenom povijesti postanka.Sigurno je najinteresantnija regija Dinarida tj područje od Bihaća do Stoca pa dole do Neuma i južnom granicom sa Hrvatskom. Sve analize ukazuju na analogiju sa nalazištem na jugu Italije koje se trenutno eksploatira ili Albanijom koja je u fazi istraživanja. Ako tu bude nafte dvije su sigurne stvari: bit će je puno i na velikim dubinama, možda i do 8000 metara. Ne bih sad licitirao sa količinama da se ne bi koristilo u političke svrhe, ali pogledajte zalihe na nalazištima na jugu Italije ili procijenjene u Albaniji pa će vam sve biti jasno.”

Šta bi značio pronalazak nafte za same građane u FBIH?

„Nafta je zakonom utvrđena kao javno dobro Federacije BIH i prihodi koji se ostvare njenom eksploatacijom će u skladu sa istim biti raspoređeni na cijelom teritoriju Federacije tj. trebju osigurati ravnomjeran razvoj cijele Federacije. Zakonom je jasno utvrđena raspodjela prihoda od koncesije na Federaciju, Županije i sve Općine bez obzira na kojem lokalitetu Federacije se pronađe. Onda je na nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinamada osiguraju građanima Federacije bolji životni ambijent. Kratko rečeno, bolje punjenje proračuna svih razina vlasti i time dovoljno sredstava za razvojne projekte i bolji poslovni i životni ambijent.”

Šta je sa mostarstkim Aluminijem? Postoje indicije da poduzeće posluje pozitivno, međutim iz EP HZ HB tvrde kako im ovo javno poduzeće još uvijek ne plaća električnu energiju?

„Ja sam već u više navrata iznio svoje mišljenje o Aluminiju i kako se upravlja tim privrednim društvom. Aluminij nije javno preduzeće i Vlada FBIH tu ima 44% vlasništva. To da posluju pozitivno bi značilo da se njihovi dugovi smanjuju, a oni i dalje, prema mojim saznanjima, ne izmiruju redovno svoje obaveze. Posebno prema EP HZ HB. Velika je odgovornost na upravi EP HZ HB jer ovaj veliki dug koji Aluminij ima prema njima može vrlo lako ugroziti i njihovu likvidnost.”

Tko ili što je po Vašem mišljenju dovelo Aluminij u ovu situaciju?

„Aluminij kao roba je specifičan proizvod. Njegova cijena je na burzi i to realno puno utječe na poslovanje. Međutim kao i svaka roba na burzi cijena je nekada veoma loša, nekad odlična i tako varira. Svaki dobar domaćin mora svoje poslovanje prilagoditi uvjetima tržišta i kada dobro posluje napravite rezerve kojima će pokriti periode loših cijena. Ma, kako god okrenete uvijek je ljudski faktor taj koji stvara i taj koji uništava. Mislim da je ipak loše upravljanje proteklih godina presudno za sadašnje stanje bez obzira na sve subjektivne i objektivne faktore koji utiču na poslovanje.”

Elektroprivreda HZHB Mostar, iako već ima višak uposlenih ove godine planira zaposliti 112 novih radnika. Kako gledate na ove planove Uprave?

„EP HZ HB ima odobren plan poslovanja za 2014 godinu i dok god se kreću u okviru odobrenog plana poslovanja to je u redu. Morate znati da je zadnje poskupljenje električne energije u obje elektroprivrede bilo 2011 godine. Tada smo u metodologiji izračuna tarifnog sistema zamrznuli sredstva potrebna za plaće kako bi se spriječilo stalno povećavanje broja uposlenih, a onda taj trošak kroz cijenu električne energije prenosi na krajnje potrošače. Od tada po tom osnovu ne može doći do povećanje cijene električne energije, tako da je broj uposlenih ili visina sredstava za plaće na razini 2011. Kako nas početkom 2015. čeka otvaranje tržišta električne energije onda će ono pokazati sve ono na šta mnogi traže odgovor danas pa i na to da li ima viška uposlenih.”

Najavili ste restruktuiranje dvaju elektroprivreda u Federaciji BiH. Kada se to očekuje?

„Taj proces je u toku a treba se okončati do kraja 2014 godine. Krajem 2011. kada smo napravili dinamički plan realizacije potrebnih aktivnosti na reformi energetskog sektora usklađenog sa principa Energetske zajednice, čiji smo član, bilo je rečeno da to ne može, da je neizvedivo. Danas je to realnost.”

Od iduće godine je najavljeno slobodno tržište električne energije u BiH. Jesmo li mi spremni za ovaj proces?

„Tu nema dileme. Spremni smo za ovaj proces. U ovome mandatu uradili smo sve ono na čemu se trebalo raditi još od 2006 godine. Nisu nam davali nikakve šanse da u jednom mandatu možemo stići sve propušteno. Ali stigli smo. Što se tiče Ministarstva do kraja ove godine bit će sve spremno. Međutim i ostali faktori neophodni za funkcioniranje tržišta električne energije moraju okončati svoje aktivnosti, ne samo na fedaralnom već i na državnom nivou. U svakom reformskom procesu naiđete na probleme pa tako i u ovom. Najgore je u slučajevima monopolističkih položaja jer je logično da onaj tko ima monopol po svaku cijenu i što duže želi da ga zadrži. Zato je i bilo i ima otpora ali mislim da je ovo proces koji je pri samom kraju i može donijeti samo dobro tržištu električne energije, stanovništvu, a posebno industriji naravno uz uvjet da državne kompanije moraju ostati u vlasništvu države, a privatnom sektoru da se ponude neiskorišteni resursi za investicije i razvoj.”

Ove godine su u BIH pale rekordne količine kiše, budući da znamo kako obadva elektroprivredna preduzeća u ovom entitetu električnu energiju uglavnom proizvode uz pomoć vode. Zbog čega nije došlo do jeftinijih cijena električne energije?

„EP HZ HB ima 100% proizvodnju električne energije iz hidropotencijala a EP BIH ima 30% i količina padavina utječe na elektroenergetsku bilansu. Problem je u metodologiji određivanja cijene električne energije koju naravno ne možete određivati retroaktivno. Kada pokrenete postupak moraju se predvidjeti količine padavina u narednom periodu i onda imate situaciju da dvije elektroprivrede nemaju konkurenciju i predvidjet će uvijek najlošiji hidrološki scenarij. Ko može u takvoj situaciji preuzeti odgovornost i reći: ” ne nije tako bit će kiše u izobilju”. Pokušali smo to polovinom 2013. kada je isto bila odlična hidrologija i ispalo je da bi po njihovim procjenama bilance opet trebali povećati, a ne smanjiti cijenu struje. Ipak morate imati na umu da su 2011. i 2012. bile izrazito sušne godine i mislim da je uspjeh što smo cijenu električne energije u ovom četverogodišnjem periodu sačuvali na istoj razini, a nadam se da sad uviđate i značaj otvaranja tržišta o kome smo govorili i pojavu novih opskrbljivača. Moraju doći u poziciju da se bore za kupce, da nude bolje i jeftinije usluge.”

Mogu li građani očekivati jeftiniju struju?

„Otvaranjem tržišta električne energije početkom 2015 godine očekujem da će novi opskrbljivači ponuditi industriji jeftiniju struju, ali da neće biti spremni za preuzimanje opskrbu stanovništva tako da tu neće biti još uvjeta za snižavanje cijene stanovništvu. Nakon restruktuiranja dvije elektroprivrede i izdvajanja operatora distributivnog sistema, koji jedini ostaje reguliran, elektroprivrede će praviti vlastite kalkulacije i neće više biti tarifnog sistema. Naša cijena električne energije je trenutno najjeftinija u regionu.”

U FBIH je na neki način nametnuta naknada za OIE. Je li se poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora moglo urediti na drugačiji način?

„Uređeno je na isti način kako je uređeno u cijeloj Europi i našoj regiji. Nemojte molim vas da mi stalno nešto izmišljamo i budemo drugačiji od ostatka Evrope. Ono po čemu se razlikujemo od ostatka Evrope je to što su naše naknade najmanje. Mi imamo dovoljno električne energije iz OIE čak puno više nego što Europa namjerava postići 2020 godine. Kada govorimo samo o FBIH imamo 36% a cijeloj BIH 34,5%. A Europa je sebi postavila cilj 20% do 2020 godine. Kao članica Energetske zajednice jugoistočne Europe imamo zadati cilj koji treba postići i u skladu sa Akcijskim planom koji je vlada prihvatila mi smo dokazali da to možemo postići. Zato su kod nas naknade najmanje u odnosu na cijelu Europu i ne mislimo ih povećavati. Kao članica Energetske zajednice imamo određena prava ali i obaveze. Ne možete uzeti samo vaša prava a odbaciti obaveze. Zato su kod nas naknade najmanje u odnosu na cijelu Europu i ne mislimo ih povećavati.”

 

Energetika.ba/Dnevno.ba

: Podijeli sa drugima
  • email Pošalji prijatelju
  • Dodaj na Facebook
image
Kontroverzna odluka britanske vlade da odobri izgradnju nuklearne elektrane Hinkley Point koštaće britanske potrošače električne energije više milijardi funti nego što je prvobitno predviđeno, saopštila je danas britanska Nacionalna revizorska kancelarija (NAO)....
opširnije »
image
Svjetska organizacija za zaštitu prirode - WWF, u okviru programa "Zaštićena područja za prirodu i ljude" - terenski projekt Una, u srijedu je u Kulen Vakufu izvršila primopredaju 11 štandova Nacionalnom parku Una za uspostavu eko tržnica na području Nacionalnog parka. ...
opširnije »
image
Nacrt zakona o gasu RS proširuje nadležnosti entiteta, i hitno ga treba mijenjati – stav je Evropske energetske zajednice....
opširnije »