Brzi rast solarne električne snage u Europi 2011.

Europsko industrijsko udruženje za fotonaponsku energiju (EPIA) objavilo je preliminarne podatke o snazi i proizvodnji solarnih fotonaponskih električnih centrala u Europskoj uniji i u svijetu tijekom 2011. godine. Nastavljen je, u cjelini, brz rast iz prethodne godine, iako nešto usporen u nekim ključnim regijama.

U Njemačkoj je primjerice izgrađeno novih 7.500 megavata, malo više nego 2010., što dokazuje procjenu koju smo objavili prije tri dana, da se u određenim dilemama radi o “krizi rasta”.

Ova je tehnologija, za razliku od vjetroelektrana, još daleko od komercijalnosti. Razvoj ovisi o državnim potporama, koje se danas usmjeravaju prije svega kroz garantirane otkupne cijene (feed-in tarife, FiT), koje su i nekoliko puta veće od prodajnih cijena električne energije. Napredne zemlje ulažu znatan novac za tu svrhu tretirajući to kao ulaganje u razvoj nove tehnologije, koja će u budućnosti postati nezamjenljiva. Subvencije, naravno, s vremenom opadaju, kako se tehnologija unapređuje i cijena proizvodnje pada. Zemlje kao Njemačka stalno procjenjuju situaciju i prilagođavaju mjere. Zemlje, koje ne mogu biti lideri, trebaju slijediti njihov primjer.

U svijetu je ukupno na mrežu priključeno 28.000 megavata fotonaponskih elektrana, a u Europi 21.000. Potonja brojka znači godišnju proizvodnju od oko 20 milijardi kilovatsati, odnosno dovoljno za pokrivanje godišnje potrošnje Hrvatske. Površina koju ti paneli pokrivaju je oko 140 kvadratnih kilometara. Ta površina nije uvijek izgubljena za druge upotrebe: često su u pitanju krovovi, nadstrešnice isl..

Ukupno je sada u svijetu instalirano 67.000 megavata, a u Europi 50.000. Njemačka je prva po ukupno instaliranoj snazi, ali tijekom 2011. Italija je instalirala čak 9.000 MW. Do gotovo potpunog zastoja u instalaciji novih kapaciteta došlo jd u Češkoj, koja je 2010. došla do ukupno instaliranih 2.000 MW. Među ostalima: Austrija i Ukrajina instalirale su po 100 MW, Bugarska 80. Španjolska je privremeno zaustavila svaku gradnju novih kapaciteta, jer trenutno ima znatan višak ukupnih kapaciteta.

Očekuje se da će zbog smanjivanja poticaja tijekom 2012. doći do smanjivanja nove gradnje u Njemačkoj i Italiji za oko 37%, dok se najbrž irast očekuje u Austriji, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji. U Srbiji se očekuje izgradnja dvije elektrane od ukupno 150 MW u ovoj godini, te još 1.000 MW 2013.-2015..

Gledajući te redove veličina, teško je zamisliti da je prije 20 godina najveća europska tvornica za proizvodnju solarnih ćelija proizvodila godišnje jedan megavat vršne snage. Nalazila se u Hrvatskoj – Končar Solar pored Splita.