Poll: Vjetroelektrane budućnosti
Smatrate li da BiH ima potencijal da postane lider u korištenju vjetroelektrana kao obnovljivog izvora energije?
Home | Zaštita okoline | Čibukčić: Fond ispunjava obaveze iz oblasti energijske efikasnosti

Čibukčić: Fond ispunjava obaveze iz oblasti energijske efikasnosti

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image Fuad Čibukčić

Radi ispunjavanja briselskih obaveza iz oblasti energijske efikasnosti i okoliša trenutno se kadrovski jača Sektor za EU fondove i provode edukacije kao osnovni preduvjet za naredne aktivnosti - izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Fuad Čibukčić.

Fond je ispunio svoje zadatke dobivene u procesu popunjavanja Upitnika Evropske komisije.

Nadležna ministarstva sada očekuje ispunjavanje veoma složenih zahtjeva u pogledu zaštite okoliša i energijske efikasnosti.

- U tom procesu veliku podršku pružaju im entitetski fondovi za okoliš imajući u vidu da u BiH nije uspostavljena agencija za zaštitu okoliša, tako da na Fond padaju dijelom i obaveze agencije – kazao je Čibukčić.

Ukazao je na važnost investiranja u povećanje energijske efikasnosti navodeći da se time utiče na upošljavanje domaće radne snage angažovanjem građevinskog sektora kao direktnih benefita, pri čemu se potiče domaća proizvodnja građevinskih materijala, stolarije i slično kao indirektnog benefita.

- Nedavno je sačinjena studija koja je istraživala direktne uticaje investiranja u povećanje energijske efikasnosti. Rezultati su zapanjujući i kažu da ukoliko investiramo milion eura omogućavamo kreiranje 96 radnih mjesta za godinu dana – konstatuje Čibukčić.

Za investiranje u poboljšanje to jest povećanje energijske efikasnosti  objekta ili tehnologija u industrijskim procesima namijenjena su sredstva Revolving fonda, koji je osnovan u Fondu za zaštitu okoliša.

Ocjenjuje da su to najpovoljnija namjenska sredstva koja se mogu naći na tržištu budući da je riječ o povratnim, kreditnim sredstvima s veoma povoljnim uvjetima dodjele. Kamata je dva posto, grace period 12 mjeseci, a period povrata sedam godina.

 Na raspolaganju su javnom sektoru, svim nivoima vlasti i privrednim subjektima.

 - Za korištenje sredstava mogu se prijaviti vlasnici javnih objekata škola, bolnica, vrtića, domova zdravlja i slično, a to su općine, gradovi, vlade kantona odnosno resorna ministarstva, zavisno od nadležnosti. Investiranjem u ove objekte građani imaju direktnu korist što će imati ugodnije boravke u bolnicama, djeca u vrtićima odnosno u svim objektima javne namjene koji su svakodnevno na usluzi našim građanima – smatra on.

S druge strane, titulari, vlasnici tih objekata kroz investiranje ostvaruju uštede kako u potrošnji energije, smanjenju zagađujućih emisija tako čine i uštede u lokalnim budžetima, gdje oslobađaju sredstva koja bi inače davali na račun troškova za energiju.

Ista se, pojašnjava, mogu alocirati na neke druge, potrebnije namjene, poput investiranja u stalna radna sredstva, nabavku CT aparata, proširenja kapaciteta svojih usluga, odnosno bilo kojeg drugog sredstva neophodnog za njihov dobar i uspješan svakodnevni rad.

Privredna djelatnost je, tvrdi, najčešće smještena u relativno lošim kapacitetima u smislu građevinskih cjelina koje traže velike troškove za energiju u svrhu obavljanja svoje djelatnosti.

- Procesi, odnosno tehnologije su zastarjele pa troše velike količine energije, a upravo se investiranjem postiže smanjenje troškova za energiju. Promjenom tehnologije ostvaruje se direktna korist na izlaznom proizvodu jer povećavate produktivnost i utičete na sam kvalitet izlaznog proizvoda – kazao je.

Osim spomenutog Revolving fonda, najavio je da Fond za zaštitu okoliša planira uspostaviti novi finasijski mehanizam- revolving fond za reciklažnu privredu, kojim će se davati određeni poticaji onima koji namjeravaju pokrenuti ili poboljšati vlastiti posao/industriju kroz reciklažu otpada.

- To je znatan doprinos razvoju ove djelatnosti, ali i kompletnom sistemu upravljanja otpadom. Naravno još ima dosta prostora za poboljšanja regulative kada je ova oblast u pitanju – navodi.

Dodaje da Fond ima sporednu ulogu u procesu prikupljanja naknada i upravljanje električnim i elektroničkim otpadom, jer je ta obaveza prebačena na operatere sistema: Zeos i Kim Tec Eko. Oni prikupljaju i distribuiraju najveći dio naknada, a u Fond se prikupljaju samo naknade od onih subjekata koji nisu uključeni u sistem putem operatera.

- Ključna uloga Fonda je u kontrolama izvještaja, gdje će se prava poboljšanja i sistemske kontrole ostvariti uspostavljanjem informacionog sistema upravljanja otpadom. Ključne pripreme za početak realizacije ovog projekta su obavljene, te se u Federaciji čeka na donošenje izmjena Zakona o upravljanju otpadom, kojim se treba i propisati ova aktivnost, kao i donošenje uredbe o uspostavljanju informacionog sistema, kojom će biti postavljeni osnovni okviri, sadržaj, kao i načini provođenja pojedinih aktivnosti - kazao je.

Planirano je da se sistem uspostavlja u fazama, od kojih je prva izrada Projekta informacionog sistema, a zatim njegovo uspostavljanje po modulima. Na taj način osiguravaju se preduvjeti za bolji nadzor nad provođenjem mjera i aktivnosti zaštite okoliša i praćenje ostvarenja ciljeva održivog razvoja.

- Radi ostvarenja postavljenih ciljeva, entitetski fondovi za okoliš, kao nosioci poslova uspostavljanja i vođenja Informacionog sistema, s nadležnim ministarstvima radit će na uspostavljanju saradnje sa svim subjektima koji posjeduju podatke o otpadu, te osiguranju jedinstvenog pristupa vođenja podataka o otpadu na svim nivoima u BiH, kroz osiguranje jedinstvene metodologije, obrazaca, upitnika i drugih tehničkih pomagala - poručio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog fonda za okoliš Fuad Čibukčić.



Energetika.ba / FENA

: Podijeli sa drugima
  • email Pošalji prijatelju
  • Dodaj na Facebook
image
Proizvodnja uglja u Rumuniji dostigla je u prvih sedam mjeseci 2017. godine 2,667 mil. t ekvivalenta nafte, što je za 14,4% više nego u istom razdoblju 2016., pokazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku (INS). ...
opširnije »
image
Proizvodnja električne energije iz nuklarnog goriva preko "Velike bare" već je neko vrijeme u krizi, iako se još prije deset godina činilo da je na pragu velika renesansa. ...
opširnije »
image
Nakon što je zvanična Moskva, putem predstavnika ruskog giganta „Gazprom“, zatražila prije nekoliko dana od bh. institucija da konačno počnu rješavati pitanje isplate ratnog duga za plin, koji iznosi 98 miliona dolara, na pomolu je nova trakavica na relaciji BiH – Rusija, koja bi mogla imati velike posljedice po snabdijevanje naše države ovim energentom, otkriva „Dnevni avaz“....
opširnije »