Poll: Vjetroelektrane budućnosti
Smatrate li da BiH ima potencijal da postane lider u korištenju vjetroelektrana kao obnovljivog izvora energije?
Home | Zaštita okoline | Loš sistem okolinskih dozvola i tehnički standardi uzrok zagađenosti zraka u BiH

Loš sistem okolinskih dozvola i tehnički standardi uzrok zagađenosti zraka u BiH

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image Foto: Ilustracija

Nova studija nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Češke ukazuje da je neefikasan sistem okolinskih dozvola za industrijske objekte i nizak nivo tehničkih standarda jedan od uzroka prekomjerne zagađenosti zraka u Bosni i Hercegovini.

Studiju, koja je  pokazala da je BiH zemlja koja ima najzagađeniji zrak u Evropi, danas su u Sarajevu prezentirale Centar za životnu sredinu, "Arnika" - centar za podršku građanima i Eko forum Zenica.

Stručnjaci kao rješenje preporučuju uvođenje integriranog procesa izdavanja dozvola koji se naširoko koristi u zemljama EU i pokretanje javno dostupne baze podataka o zagađenju. Također pozivaju da se entitetski zakoni o zaštiti okoliša usklade međusobno i s EU legislativom, te da državni organi vlasti moraju poštovati administrativne procedure i uključiti građane u donošenje odluka koje se odnose na životnu sredinu.

- Izdavanje okolinskih dozvola za industrijske objekte u Bosni i Hercegovini je fragmentirano i haotično. lako su samo nekoliko desetaka kilometara udaljene od granica EU, većina fabrika ne ispunjava bosanske ili evropske standarde i uzrokuju ogromno zagađenje zraka, tla i vode, što ima ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi - rekao je Martin Skalsky iz češke nevladine organizacije "Arnika".

Skalsky naglašava da je jedna od solucija navedenog problema uvođenje integriranog sistema izdavanja dozvola koji daje više snage državnim organima vlasti, omogućava praktičnu primjenu najboljih raspoloživih tehnika i otvara veliki prostor za učešće javnosti. Njegova organizacija nastoji prenijeti iskustva Republike Češke, koja je prošla sličan tranzicijski put u ovoj oblasti. 

Integrirano izdavanje dozvola obavezno je u svim zemljama EU. Umjesto izdavanja više posebnih dozvola za emisije u zrak i vode, za upravljanje otpadom, za utjecaj na prirodu i druga pitanja, vlasti izdaju samo jednu zajedničku odluku. Evropski sistem se zasniva na obaveznom korištenju tzv ''Best Available Techniques'' - najnaprednijih i ekološki prihvatljivih tehnologija.

Nova studija analizira praktična iskustva u izdavanju okolinskih dozvola u Bosni i Hercegovini, na primjerima termoelektrana u Tuzli i Banovićima, postrojenja za preradu automobilskih guma u Lukavcu i metalurškog kompleksa ArcelorMittal u Zenici. Rezultati nisu optimistični.

- Nadležni organi vlasti često krše administrativne procedure, probijaju rokove i čine ustupke industriji, iako su naši tehnički standardi znatno niži od onih u EU, a ulaganja u najbolje raspoložive tehnike se ne smatraju obaveznim - objašnjava ekspert nevladine organizacije Eko forum Zenica Samir Lemeš.  

Posebno je obrađen slučaj željezare ArcelorMittal u Zenici. 

- Željezara ArcelorMittal u Zenici je cijele tri godine radila bez važeće dozvole, a nadležno ministarstvo je potrošilo previše vremena za donošenje nove odluke. Kada su dozvole konačno izdate, ograničenja emisija su postavljena još blaže nego što to propisuju već blagi državni propisi. Takav sistem uopšte ne štiti naš okoliš i zdravlje - rekao je Lemeš.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu naglašava da BiH nije isporučila nacionalni izvještaj za implementaciju Aarhuske konvencije zbog čega je urađen alternativni ili takozvani ''izvještaj iz sjenke'', gdje će biti prikazani podaci koji se odnose  za pristup informacijama.

- Prikazat ćemo da li smo dobili podatke ili je to bila šutnja administracije, da li smo dobili nepotpune podatke, moram reći da je mnogo više bilo nekvalitetnih odgovora nego kvalitenih gdje su se podaci sakrivali. Zbog toga smo pristupili trećem stepenu Aarhuske konvencije koji podrazumijeva tuženje institucija koje nam nisu dostavljale informacije. Često nakon podnošenja tužbe informacije dobijemo, a to je veoma nekorektan odnos, jer to su informacije koje moraju biti dostupne javnosti – rekao je Bjelić.

Naglasio je da veliki problem predstavlja dostupnost studija uticaja na životnu sredinu, te da su u mnogim slučajevima ti dokumenti teško dostupni ili netačni.

- U nekim studijama možete naći da projekt hidroelektrane neće imati uticaj na životnu sredinu, što je potpuno nemoguće. Srećom sudovi su počeli da se upliću u suštinu stvari, a mi smo i dobili neke presude u našu korist. Naš naredni cilj je konzervacija i potpuna zaštita izvora Sane – rekao je Bjelić.

Dodao je da se građani mogu obratiti Aarhus centrima u BiH koji će ih pripremiti za sve postupke do suda, a mogu pomoći i oko izrade same tužbe, te da je najvažnije da se ljudi ujedine u borbi za zaštitu okoliša.

- Ljudi moraju shvatiti zašto je to važno, jer niko drugi se neće boriti za njihove rijeke i okoliš. Prije dva mjeseca smo podnijeli tužbu protiv Ministarstva prostornog uređenja, građevinastva i ekologije zbog izdavanja ekološke dozvole za hidroenergetski sistem "Gornja Neretva" faza 2, a drago nam je jer je tužbu podnijelo i Sportsko-ribolovno društvo "Ulog". Moramo imati u vidu da na naših 240 rijeka imamo više od 300 planova za izgradnju hidroelektrana  - zaključio je Bjelić.

Bosna i Hercegovina se može ugledati na brojne zemlje s funkcionalnim i transparentnim sistemom izdavanja okolinskih dozvola. Najbliži primjer, Hrvatska, ima niz zabilježenih uspjeha u pripremi i provedbi državnih planova i strategija za zaštitu okoliša. Tokom nekoliko godina, Hrvatska je ostvarila značajan napredak u jačanju postojećih i donošenju novih okolišnih propisa u različitim sektorima, kao što su kvalitet zraka ili upravljanje otpadom.

Energetika.ba / FENA

: Podijeli sa drugima
  • email Pošalji prijatelju
  • Dodaj na Facebook
image
Kineska firma Norinco International Cooperation Ltd. kupila je 76-postotni udio u senjskoj firmi Energija Projekt d.d. za 32 miliona eura....
opširnije »
image
Cijene prirodnog plina i energije skočile su u Evropi nakon eksplozije u čvorištu prirodnog gasa u Austriji, a cijena sirove nafte je porasla iznad 65 dolara po barelu prvi put od juna 2015. godine....
opširnije »
image
Državna kompanija „Elektroprivreda BiH“ (EPBiH) za devet mjeseci ove godine zabilježila je gubitak od oko 21,1 milion maraka, pokazali su finansijski rezultati poslovanja, otkriva „Dnevni avaz“....
opširnije »