Skladišta gasa u Evropi tek 67 posto puna: Strah od novih poskupljenja

S manje od dva mjeseca do isteka roka, skladišta su trenutno u prosjeku popunjena 67 posto, što je znatno manje od 79 posto, koliko su bila popunjena u istom periodu prošle godine.

Velikim dijelom za pad nivoa zaliha odgovorna je Njemačka, gdje su skladišta u najvećoj evropskoj ekonomiji popunjena svega 53 posto kapaciteta, u poređenju sa 71 posto u istom periodu prošle godine.

To ukazuje na povećanu potrošnju uoči predstojeće zime. Evropa će se istovremeno morati takmičiti s Azijom za isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG).

„Ovako nizak nivo zaliha u ovo doba godine još nije zabilježen“, saopćilo je industrijsko udruženje INES.

Udruženje je upozorilo da se „prozor za dovoljno brzo punjenje skladišta zatvara“.

Konkurencija između evropskih i azijskih zemalja za obezbjeđivanje zaliha gasa mogla bi dodatno podići cijene, koje su se više nego udvostručile i približile 75 eura po megavat-satu zbog sukoba na Bliskom istoku.

Rat je praktično blokirao Hormuški moreuz, kroz koji je prije sukoba prolazilo oko petine svjetske trgovine LNG-om i naftom.

Koliko bi cijene mogle porasti?

Prognoze cijena gasa prvenstveno zavise od Katara, jednog od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, čiji izvoz zavisi od pomorskog transporta.

„Ako poremećaji u Hormuškom moreuzu potraju tokom zime, raspon cijena od 100 do 150 eura po megavat-satu je moguć“, rekao je AFP-u Julien Mathonniere iz kompanije Energy Intelligence.

Još jedan faktor moglo bi biti vrijeme, naveo je Jonathan Schroer, strateg kompanije UniCredit.

On je rekao da je vremenski fenomen El Niño tokom ljeta doveo do viših temperatura u velikom dijelu svijeta.

To je značajno jer više temperature povećavaju potrošnju električne energije za sisteme hlađenja, posebno u Aziji, koja obuhvata velike uvoznike LNG-a poput Kine, Indije i Japana.

Ipak, analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će se cijene vratiti na nivoe iz 2022. godine, kada je evropski referentni ugovor TTF nakratko premašio 300 eura po megavat-satu.

Zašto se ova kriza razlikuje od one iz 2022. godine?

Šok iz 2022. godine bio je posljedica političke odluke EU da smanji zavisnost od ruskog gasa, koji je u to vrijeme činio 45 posto potreba Unije, prema Schroeru.

Nagli gubitak tih količina primorao je evropske zemlje da hitno reorganiziraju lance snabdijevanja i izgrade nove LNG terminale.

Danas problem nije toliko vezan za jednog dobavljača, već prije svega za ograničenu ponudu na globalnom tržištu.

Evropa je sada više izložena međunarodnoj konkurenciji za LNG terete nego riziku od direktnog prekida snabdijevanja.

Zašto elektroenergetski sektor djeluje manje ugroženo?

Evropske zemlje danas troše manje gasa nego 2022. godine, jer sve više prelaze na obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije.

Prema podacima Evropske komisije, obnovljivi izvori činili su gotovo polovinu proizvodnje električne energije u EU tokom 2025. godine.

Analitičari smatraju da ovaj prelazak smanjuje rizik da skok cijena gasa dovede do povećanja računa za struju tako velikog kao 2022. godine, iako se i dalje očekuje rast troškova.