Uvoz ruskog plina u EU u porastu ove godine kako se približava trenutak zabrane isporuka

Ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) i dalje dolazi preko Španije, Francuske, Belgije i Nizozemske, dok su isporuke putem plinovoda koncentrisane na Mađarsku, Slovačku i Grčku.

Prema planu EU, ruski plin bi trebao prestati dolaziti od iduće godine uz izuzetke za Mađarsku i Slovačku.

Prema izvještaju evropske agencije koja okuplja nacionalne energetske regulatore ACER, ove godine je uvoz ruskog plina plinovodima povećan za sedam posto u odnosu na prve mjesece 2025. godine, dok je kod LNG-a rast 11 posto. Posebno je uvoz LNG-a pojačan nakon marta.

Izvještaj ACER-a odnosi se na period od početka godine do kraja maja.

ACER je, inače, zadužen da objavi dva godišnja izvještaja o stanju uvoza ruskog plina, i to početkom jula ove i početkom jula iduće godine.

Prema ocjeni te agencije, uvoz je povećan jer dobavljači ubrzavaju isporuke prema postojećim ugovorima prije nego što zabrana uvoza stupi na snagu.

Novi ugovori o uvozu plina iz Rusije praktično su zabranjeni od marta ove godine, dok bi stari trebali postepeno isteći tokom 2027. godine kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu.

Postojeći ugovori predstavljaju tržišnu opskrbu od 45 do 55 milijardi kubnih metara godišnje. Prije početka rata u Ukrajini Rusija je isporučivala EU-u 150 do 157 milijardi kubnih metara plina godišnje.

ACER ističe da povećanje uvoza ove godine nikako ne znači da sankcije ne djeluju ili da se zaobilaze pravila EU.

Dodatni faktor ove godine za ubrzavanje dogovorenih isporuka iz Rusije bio je i rat na Bliskom istoku.

Analitičar za LNG tržište u kompaniji Kpler Ronald Pinto slaže se s ocjenama ACER-a.

“Suočeni s poremećajima na globalnom tržištu LNG-a, evropski tržišni akteri oslanjali su se na raspoložive izvore koristeći u potpunosti fleksibilnost koja postoji unutar postojećih ugovora”, kazao je za Euronews.

On je dodao da je u junu došlo do blagog godišnjeg pada uvoza plinovodima, što je komercijalna reakcija na zabranu takvog uvoza na temelju kratkoročnih ugovora koja je stupila na snagu 17. juna.

“To može upućivati da su tržišni učesnici počeli smanjivati svoju izloženost u kontekstu postepenog napuštanja ruskog plina”, kazao je Pinto.

Trenutno ruski plin zadovoljava 12 posto potreba EU, no ta ovisnost nije ravnomjerno raspoređena, nego je usmjerena na manji broj država, prenose Financije hr.

U 2024. Mađarska i Slovačka su ruskim plinom pokrivale 70 do 80 posto potreba, a Grčka 50 do 55 posto.

Sada izazov nije dostupnost plina koji bi zamijenio ruski, nego pitanje hoće li infrastruktura dovoljno kvalitetno odgovoriti kako bi se srednjoevropske zemlje mogle opskrbljivati iz drugih pravaca.

Podsjetimo da je jedan od takvih pravaca onaj koji dolazi iz Hrvatske preko LNG terminala na Krku, čiji je kapacitet nešto više od šest milijardi kubnih metara godišnje.

Ono što je problem kod uvoza LNG-a iz SAD-a i s Bliskog istoka su pravila EU o metanu koja od proizvođača tog plina traže da plate određene naknade zbog zagađenja povezanog s proizvodnjom.

Amerikanci su zaprijetili da će se smanjiti isporuka LNG-a Evropi ako ta pravila ostanu važeća kakva su danas.

ACER zaključuje da se prave ekonomske posljedice odustajanja od ruskog plina tek trebaju osjetiti. Zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu u januaru iduće godine, a plinovodima od septembra 2027. godine.