Marže za preradu lake, slatke nafte iz sjeverozapadne Evrope postupkom u prošloj sedmici pokazuju da su rafinerije u prodaji goriva u prosjeku bile u gubitku od 6,45 dolara po barelu, objavila je IEA u utorak u mjesečnom izvještaju, napominjući da je brojku izračunala na osnovu podataka Argus Media.
I marže za preradu srednje teške nafte pokazuju gubitak u prodaji dok su one za laku naftu još uvijek u plusu, ali su znatno niže.
Slaba zarada rafinerija posljedica je naglog skoka cijena „fizičke“ nafte zbog de facto zaustavljenog tranzita kroz Hormuški moreuz, prenosi SEEbiz.
Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa Sjedinjene Američke Države, Izraelom i njihovim saveznicima.
Američki predsjednik Donald Trump postavljao je Iranu već u nekoliko navrata rokove za otvaranje tjesnaca, a u nedjelju najavio je i pomorsku blokadu Hormuza, nezadovoljan ishodom sastanka američkog i iranskog izaslanstva u Islamabadu.
U ponedjeljak američka mornarica pojasnila je da će uspostaviti blokadu u Omanskom zaljevu i u Arapskom moru, istočno od Hormuškog tjesnaca, i zaustavljati sve brodove. Naknadno je odlučeno da će blokirani biti samo brodovi s iranskim pošiljkama.
U takvim je uslovima „fizički“ barel nafte marke Fortis iz Sjevernog mora u ponedjeljak koštao 148,87 dolara, pokazuju podaci LSEGa, više nego 2008. godine kada je njegova cijena dostigla najviši nivo otkada se naftom trguje na fizičkom tržištu.
Manje goriva?
Kopnjenje marži evropskih rafinerija de facto pokazuje da će poslovati s gubitkom pa će neke vjerovatno smanjiti preradu nafte, smatraju analitičari.
„Jednostavnije“ rafinerije, koje nemaju pogone za proizvode veće vrijednosti poput mlaznog goriva, možda će biti prisiljene smanjiti preradu budu li marže i dalje slabile, napominju izvori u trgovini.
Zasad još nema naznaka da se takav trend proširio, naglašavaju.
„Kako stvari sada stoje, Evropa će smanjiti potrošnju“, zaključuje analitičar Sparta Commoditiesa Neil Crosby, uz napomenu da bi se prerada mogla smanjiti i za 500 hiljada barela dnevno.
Žestoko nadmetanje
Marže rafinerija na američkoj obali Meksičkog zaljeva za preradu teške kisele nafte bile su pak prošle sedmice više od prosjeka u martu, pokazuju podaci IEA-e.
I rafinerije u Singapuru koje prerađuju srednje kiselu naftu zarađivale su prošle sedmice više od prosjeka.
Rafinerije u Aziji agresivno se nadmeću za pošiljke nafte, objašnjavaju izvori u trgovačkim krugovima slabije rezultate u Evropi, ističući i dodatni teret većih operativnih troškova, primjerice struje i prirodnog gasa.
„Situacija je tipična za krizu te vrste“, rekao je izvor za odjel prodaje u jednoj evropskoj rafineriji.
„Cijene goriva prvo porastu, a onda marže nagrizu promjena cijena nafte i drugi troškovi“, dodaje.
Marže u našoj rafineriji pale su tako s oko 30 dolara po barelu u prvom tjednu sukoba na sadašnjih tek nešto više od četiri dolara po barelu, navodi.
U martu marže rafinerija širom svijeta naglo su porasle, a u Evropi dostigle su najviši nivo otkada se prate podaci.
U Singapuru su tako u martu bile čak 14 puta više nego u februaru, navodi IEA u izvještaju. U sjeverozapadnoj Evropi bile su pak za derivate lake, slatke nafte više nego devet puta više i iznosile su 15,20 dolara po barelu.
Neke rafinerije čak su odgodile redovne radove na održavanju kako bi iskoristile priliku za zaradu.
Tako je, primjerice, rafinerija u italijanskom Sarrochu, koja prerađuje 300 hiljada barela nafte dnevno, pomjerila održavanje s kraja marta na sredinu maja, navodi specijalizirana kompanija IIR. Operater Vitol nije želio komentarisati tu informaciju.