Goldman Sachs upozorava: Globalne zalihe nafte na osmogodišnjem minimumu
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i blokada Hormuški moreuz, piše Reuters, prijete potpunim kolapsom lanaca snabdijevanja i nestašicama goriva širom svijeta.
Globalne zalihe nafte na putu su da dostignu najniži nivo u posljednjih osam godina, a brzina kojom se smanjuju postaje ozbiljan razlog za zabrinutost dok je snabdijevanje kroz ključni Hormuški moreuz i dalje drastično ograničeno, upozorio je Goldman Sachs u svom najnovijem izvještaju.
Procjenjuje se da trenutne svjetske zalihe mogu pokriti 101 dan globalne tražnje, ali banka predviđa da bi ta brojka do kraja maja mogla pasti na svega 98 dana. Iako se još ne radi o minimalnim operativnim nivoima, analitičari ističu da je tempo pražnjenja rezervi, zajedno s gubicima u snabdijevanju koji pogađaju pojedine regione, alarmantan. Tržišta su već reagovala panično, a cijene nafte porasle su za oko šest odsto nakon posljednje eskalacije sukoba u Persijskom zalivu.
Glavni pokretač ove energetske krize je takozvani rat između Iran i Sjedinjene Američke Države 2026. godine, koji je paralizovao Hormuški moreuz, najvažniju svjetsku pomorsku rutu za transport nafte. Kroz ovaj uski prolaz prolazi gotovo petina ukupne svjetske nafte, a njegova blokada praktično je uklonila milione barela dnevno s tržišta, prenosi Bankar me. Napetosti su dostigle vrhunac kada je Iran napao nekoliko brodova u moreuzu i zapalio naftnu luku u Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ovaj čin predstavlja najveću eskalaciju otkako je prije četiri sedmice proglašeno primirje, a dogodio se kao direktan odgovor na pokušaj američkog predsjednika Donald Trump da iskoristi ratnu mornaricu za deblokadu plovnog puta. Situacija ostaje krajnje nestabilna, a Vašington i Teheran nalaze se u opasnom klinču koji prijeti daljom destabilizacijom cijelog regiona.
Međunarodna energetska agencija opisala je trenutnu situaciju kao “najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte”. Kao odgovor na krizu, IEA je već odobrila koordinisano puštanje čak 400 miliona barela iz strateških rezervi kako bi se ublažio udar na potrošače.
S druge strane, grupa sedam zemalja OPEC+, uključujući Saudijska Arabija i Rusija, dogovorila je tek skromno povećanje proizvodnje od 188.000 barela dnevno za jun, što analitičari smatraju nedovoljnim i tek djelimičnim rješenjem s obzirom na razmjere problema. Zemlje koje su se decenijama oslanjale na bliskoistočnu naftu sada su prinuđene da panično traže alternativne dobavljače, što stvara ogroman pritisak na druge proizvođače i remeti globalne trgovinske tokove.
Ono što dodatno zabrinjava jeste brzina kojom se situacija preokrenula. Početkom 2026. godine, u januaru, globalne zalihe nafte bile su na najvišem nivou još od februara 2021. godine. Međutim, sukob koji je izbio krajem februara doveo je do dramatičnog pada. Podaci IEA pokazuju da su samo u martu svjetske zalihe pale za nevjerovatnih 85 miliona barela.
Zbog toga Goldman Sachs naglašava da, iako ukupne zalihe vjerovatno neće dostići kritični minimum ovog ljeta, brzina kojom se smanjuju stvara rizik od nestašica određenih proizvoda u pogođenim regionima. Potrošačke zemlje prinuđene su da crpe sopstvene zalihe tempom koji je dugoročno neodrživ.
Posebno kritična situacija je na tržištu rafinisanih naftnih proizvoda, poput benzina, dizela i mlaznog goriva. Prema procjenama Goldman Sachsa, komercijalne zalihe ovih proizvoda pale su s nivoa koji je pokrivao 50 dana tražnje prije početka sukoba na sadašnjih 45 dana.
Banka upozorava da se lako dostupne zalihe rafinisanih proizvoda opasno približavaju vrlo niskim nivoima. Već se pojavljuju nestašice specifičnih proizvoda ključnih za industriju i saobraćaj, kao što su mlazno gorivo, sirovine za petrohemijsku industriju i ukapljeni naftni gas (UNP). Analitičari idu toliko daleko da upozoravaju na mogućnost fizičkih nestašica mlaznog goriva u Evropi, što bi moglo imati nesagledive posljedice za vazdušni saobraćaj i turizam.
Posljedice krize već se osjećaju širom svijeta. Cijene nafte su eksplodirale, pri čemu je Brent, međunarodni naftni standard, na vrhuncu krize premašio cijenu od 120 dolara po barelu, a trenutno se njime trguje po cijeni od oko 113 dolara.
Ovakav rast cijena podstiče inflatorne pritiske na globalnom nivou i teško pogađa domaćinstva i industrije zavisne od nafte. Istovremeno, visoke cijene i potencijalne nestašice dovode do fenomena poznatog kao “uništavanje tražnje”. Suočeni s preskupim gorivom, potrošači i kompanije smanjuju potrošnju.
Međunarodna energetska agencija već je revidirala svoju prognozu tražnje za 2026. godinu, pa umjesto rasta sada predviđa blagi pad. I Goldman Sachs očekuje značajan pad globalne tražnje u tekućem tromjesečju, što dodatno komplikuje ionako neizvjesnu situaciju na tržištu. Svijet se suočava s periodom povećane neizvjesnosti i nestabilnosti, a brzina pražnjenja zaliha biće ključni faktor koji će se pratiti u sedmicama i mjesecima koji dolaze.