„Razvijat ćemo naš kontinentalni pojas, a ne zatvarati ga“, rekao je Aasland za Guardian nakon što je ove sedmice objavio da će tri plinska polja na južnoj obali zemlje biti ponovo otvorena gotovo tri decenije nakon što su zatvorena, uprkos ekološkim problemima.
Oslo je odlučio ponovo pokrenuti polja Albuskjell, Vest Ekofisk i Tommeliten Gamma u Sjevernom moru, koja su zatvorena 1998. godine, kako bi nadoknadio manjak uzrokovan ratom u Ukrajini i poremećajima u snabdijevanju sa Bliskog istoka.
Odluka će pomoći u održavanju proizvodnje nafte i plina na nivoima oko 2025. godine, koji su stabilni gotovo dvije decenije i očekuje se da će ostati približno isti do kraja ove decenije. Norveška ima 97 naftnih polja na moru, od kojih su tri puštena u rad prošle godine, a Norveška pomorska uprava očekuje da će „stotinu ili više“ polja biti operativno u naredne dvije godine, nastavljajući proizvoditi najmanje dva miliona barela nafte od 159 litara dnevno, kao i sada.
„Norveška proizvodnja nafte i plina na moru igra važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti u Evropi“, rekao je Aasland za Guardian. „Svijetu i Evropi će trebati nafta i plin decenijama koje dolaze, stoga je ključno da Norveška nastavi razvijati svoj kontinentalni pojas kako bi ostala pouzdan i dugoročan dobavljač, uz održavanje visokog nivoa istraživačkih aktivnosti“, objasnio je.
Za Norvešku se nova područja za vađenje nafte i plina otvaraju u Barentsovom moru na krajnjem sjeveru, kao i na morskom dnu između sjeverne Norveške i Grenlanda, gdje su istraživanja pokazala potencijalna nalazišta, prenosi SEEbiz.
„Možete li isporučiti više nafte i plina?“
Iako norveški energetski sektor donosi ogromne prihode, otvaranje prethodno zatvorenih plinskih polja naišlo je na oštre kritike u pojedinim krugovima i, prema Guardianu, također je protiv preporuka nacionalne agencije za zaštitu okoliša.
Socijalistička lijeva stranka, koja nije dio vlade, ali pruža podršku u socijalnim i ekonomskim pitanjima, također je kritična. S druge strane, snažan je protivnik širenja vađenja nafte i plina. Zamjenik vođe stranke i glasnogovornik za zaštitu okoliša, Lars Haltbrekken, optužio je vladu da još jednom „očigledno ignoriše preporuke vlastitih stručnjaka za zaštitu okoliša“.
„Sve te priče o odgovornom vađenju nafte su besmislice. To je potpuna obmana, namjerno ugrožavanje ranjivih i važnih prirodnih područja“, rekao je.
Norveška je zauzela drugačiji pristup u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je vlada prestala izdavati nove dozvole za istraživanje nafte i plina u Sjevernom moru.
Aasland, norveški ministar za naftu sa najdužim stažom, insistira na tome da Norveška snosi „odgovornost“.
„U Evropi se prije rata u Ukrajini mnogo pričalo o uklanjanju nafte i plina sa našeg kontinentalnog pojasa... ali sada me svaki dan pitaju: ‘Možete li isporučiti više nafte i plina?’ Govorimo o energetskoj sigurnosti Evrope i moramo povećati ulaganja. Imamo odgovornost. Naš cilj je vrlo jasan“, bio je nepokolebljiv 61-godišnji bivši sindikalni vođa.
Također je naglasio važnost sigurnih radnih mjesta za 210.000 zaposlenih u norveškoj energetskoj industriji.
Visoki, ali predvidivi porezi
Aanestad je također istakao dosljednu poresku politiku za naftne i plinske projekte, što je privlačno stranim kompanijama. Iako je poreska stopa visoka i iznosi 78 posto, rekao je, investitori znaju šta mogu očekivati zahvaljujući predvidivom sistemu.
Ovaj porez jedan je od glavnih izvora prihoda za norveški suvereni fond bogatstva, koji već vrijedi više od 1,7 biliona eura i koji je doveo do velikog budžetskog suficita.
Terje Sørenes, glavni ekonomista u Norveškoj pomorskoj upravi, rekao je, kako prenosi Guardian, da je cilj održati proizvodnju što je duže moguće i povećati obim vađenja, koji trenutno osigurava trećinu evropske potrošnje plina.
Equinor
, norveška energetska kompanija u kojoj država ima 67 posto udjela, kaže da intenzivno radi na održavanju vlastitog nivoa proizvodnje od 1,2 miliona barela dnevno od 2020. do 2035. godine.
Milijarde eura godišnje za nove projekte
Prema riječima predstavnika Equinora Ole Morten Aanestad, za tržišnu vrijednost kompanije veoma je važno da je proizvodnja danas veća nego 2001. godine, kada su proizvodili manje nego danas. Kako bi spriječio pad proizvodnje, Equinor planira ulagati više od pet milijardi eura godišnje do 2035. godine u nove bušotine, razvoj projekata i izgradnju cjevovoda.