OPEC traži 18,2 biliona dolara za naftu i gas do 2050, IEA tvrdi da nema potrebe: Ko je upravu?

Međutim, Međunarodna agencija za energiju (IEA) i dalje vjeruje da će rast potražnje za naftom dostići vrhunac prije 2030, sugerišući da takve investicije nisu neophodne. Da li obje strane zapravo samo brane sopstvene interese?

Prema OPEC-u, globalna potražnja za naftom dostići će 123 miliona barela dnevno do 2050. godine. To je značajan skok u odnosu na projekciju za ovu godinu, koja iznosi 105 miliona barela dnevno po OPEC-u, odnosno 104,4 miliona po IEA.

IEA smatra da potražnja za naftom već stagnira u pojedinim dijelovima svijeta, posebno u Kini – koja je prethodnih decenija bila glavni motor rasta. Međutim, širenje električnih vozila i zamjena dizel kamiona alternativama usporavaju rast, i mogla bi da ubrza dolazak vrhunca potražnje u Kini.

Indija se pojavljuje kao novi glavni pokretač potražnje, ali još je znatno manji potrošač od Kine. Prosječna dnevna potrošnja u Kini tokom 2023. iznosila je 16,4 miliona barela, dok je Indija trošila 5,3 miliona, prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), prenosi Investitor me.

Važno je istaći da je i Indija, slično Kini, visoko motivisana da smanji zavisnost od uvoza nafte i cijena na međunarodnom tržištu. Zbog toga ima jedne od najambicioznijih planova za energetsku tranziciju – više zbog energetske bezbjednosti nego zaštite klime.

Stopa rasta globalne potražnje ostaje neizvjesna, posebno jer kineski proizvođači električnih vozila ulaze na svjetska tržišta s cijenama znatno nižim od evropskih. Cijena je ključna za većinu kupaca, a ako ta barijera nestane, penetracija EV-a može dodatno rasti – što bi uticalo na potražnju za sirovom naftom.

U toj situaciji pažnja se preusmjerava ka prirodnom gasu – takođe ugljovodoničnom gorivu – koji je nekada smatran prelaznim ka ekonomiji sa nultim emisijama, a zatim brzo demonizovan kao prljaviji čak i od uglja.

Globalna potražnja za električnom energijom je u naglom porastu, posebno zbog utrke tehnoloških kompanija u razvoju vještačke inteligencije. AI troši ogromne količine struje. Iako se nada polaže u solarnu i vjetroenergiju, velike tehnološke firme već sklapaju dugoročne ugovore za snabdijevanje iz nuklearnih i gasnih izvora. Vrlo je vjerovatno da ne bi odbile ni ugalj, ako bude potrebno.

Dakle, iako globalna potražnja za naftom možda usporava, još nije dostigla vrhunac – i mogla bi da raste duže nego što IEA očekuje. Čak i kad dođe do vrhunca, to ne znači brzi pad. Potražnja za gasom, s druge strane, vjerovatno će snažno rasti – osim ako Big Tech iznenada ne odustane od utrke u AI. A čak i bez nje, globalna elektrifikacija znači sve veću potražnju za pouzdanom, neprekidnom energijom.

Što se tiče OPEC-a i IEA, i njihovih “agendi”, američki sekretar za energetiku Kris Rajt nedavno je zaprijetio povlačenjem SAD iz IEA, nazivajući njihove prognoze potražnje – “potpunom besmislicom”.