Velike naftne kompanije se spremaju za najgoru godinu od pandemije
Ova godina će obilježiti treću uzastopnu 12-mjesečnu seriju pada profita za velike naftne gigante, čiji su prihodi naglo opali u odnosu na rekordne 2022. godine, nakon što je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu. Prilagođeni neto prihod pet najvećih zapadnih naftnih kompanija — ExxonMobila, Shella, TotalEnergiesa, Chevrona i BP-a — smanjen je za oko 90 milijardi dolara od 2022. do 2024. godine.
Pritisak na industriju dodatno je pojačan posljednjih sedmica, uslijed povećane ponude iz OPEC-a i rastućih trgovinskih tenzija tokom mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je narušilo investitorsko raspoloženje. Cijena Brent nafte nakratko je pala ispod 60 dolara po barelu ovog mjeseca, a neki analitičari predviđaju da će u drugoj polovini 2025. cijene biti za više od petine niže u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 81 dolara.
Analitičari ističu da akcionari sada preispituju koje kompanije imaju dovoljnu disciplinu u troškovima i snagu bilansa stanja da zadrže visoke dividende i programe otkupa akcija na koje su se navikli proteklih godina, prenosi Investitor me.
„Pitanja koja dobijamo od investitora uglavnom su: ‘Ko će prvi početi sa rezovima?’“, rekao je Biraj Borkhataria, analitičar RBC Capital Marketsa. „S obzirom na ogromnu neizvjesnost u okruženju, investitori traže bilo kakvu garanciju.“
Rezultati italijanskog giganta Enija za prvi kvartal, objavljeni prošlog četvrtka, pokazali su kako kompanije reaguju na novonastale uslove. Eni je najavio smanjenje kapitalne potrošnje za najmanje 500 miliona dolara ove godine i upozorio da će mu novčani tok biti za 2 milijarde dolara — ili 15 posto — niži od očekivanog, ukoliko se cijena nafte zadrži na 65 dolara po barelu.
Ipak, kompanija je obećala da će isplate akcionarima ostati nepromijenjene. Analitičari HSBC-a ocijenili su ovu strategiju kao „šablon koji bi i druge kompanije trebale pratiti“, ali su dodali da nemaju svi tako snažan bilans da bi to izveli.
Širom industrije, naftne kompanije smanjuju investicije zbog pada cijena. „Očekujemo da će globalna ulaganja u razvoj naftnih polja ove godine pasti u odnosu na prošlu, prvi put od 2020.“, rekao je Fraser McKay iz energetske konsultantske kuće Wood Mackenzie.
BP će svoje rezultate objaviti u utorak, Total u srijedu, dok će Shell, ExxonMobil i Chevron to učiniti u petak.
Većina analitičara predviđa slab kvartal za kompanije. Međutim, budući da je najveći pad cijena uslijedio nakon završetka izvještajnog perioda, investitori će pažljivo slušati projekcije za naredni period.
Među evropskim gigantima, Shell djeluje kao najspremniji za tržišni pad. Generalni direktor Wael Sawan je u martu obećao da će polovinu novčanog toka kompanije vratiti akcionarima i poručio da bi Shell mogao nastaviti sa otkupom akcija čak i ako cijena nafte padne na 50 dolara po barelu, te da bi dividenda bila zadržana čak i pri cijeni od 40 dolara.
Najranjiviji među velikima mogao bi biti BP, koji je pod pritiskom aktivističkog fonda Elliott Management. Njihovo obećanje da će akcionarima vratiti između 30 i 40 odsto novčanog toka zasnovano je na prosječnoj cijeni nafte od 71,50 dolara po barelu za ovu godinu. BP je upozorio da svaki dolar ispod te cijene smanjuje profit za oko 340 miliona dolara.
U SAD-u, ExxonMobil i Chevron bilježe različite trendove, navodi Jason Gabelman, analitičar TD Cowena. Exxon, zahvaljujući snažnoj bazi imovine, može održati isplate akcionarima sve do 2026, dok bi Chevron mogao korigovati svoja očekivanja.
„Chevron je ranije predviđao otkup akcija u rasponu od 10 do 20 milijardi dolara za cijene nafte između 60 i 85 dolara. Ako cijena padne ka donjoj granici, otkupi će vjerovatno biti smanjeni“, navodi Gabelman.
Izvan velikih korporacija, manji proizvođači škriljca i kompanije koje pružaju usluge u naftnoj industriji takođe upozoravaju na pogoršane uslove ako cijene ostanu niske. Tri najveće zapadne naftne servisne kompanije — Baker Hughes, Halliburton i SLB — prošle nedjelje su sve izrazile zabrinutost zbog pogoršanja izgleda za industriju.