OECD smanjuje prognozu rasta eurozone zbog porasta cijena energije

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj snizila je svoju prognozu rasta za valutnu uniju za 0,4 procentna boda na 0,8 posto, a dvije vodeće ekonomije kontinenta, Njemačka i Francuska, također su revidirane na 0,8 posto.

Organizacija je također povećala svoju prognozu inflacije za eurozonu za 0,7 bodova na 2,6 posto, dok prognoza globalnog rasta za ovu godinu ostaje na 2,9 posto. „Nagli porast cijena energije i nepredvidiva priroda sukoba na Bliskom istoku povećat će troškove i smanjiti potražnju, neutralizirajući negativne efekte snažnih ulaganja i proizvodnje povezanih s tehnologijom, nižih efektivnih carinskih stopa i zamaha prenesenog iz 2025.“, navodi se u izvještaju.

Viša inflacija od očekivane mogla bi izazvati odgovor monetarne politike već sljedeći mjesec, ako Evropska centralna banka utvrdi da je ciljana inflacija od 2 posto ugrožena. Trgovci su povećali svoja očekivanja o povećanju kamatnih stopa ECB-a već sljedeći mjesec kako bi ublažili očekivani porast inflacije.

Međutim, čelnica ECB-a Christine Lagarde izjavila je u srijedu da je eurozona daleko bolje pozicionirana da apsorbira šok nego što je bila kada je Rusija napala Ukrajina. U svom trenutnom izvještaju, OECD je primijetio da je globalni rast prije rata bio “dobar” i da je mogao biti 0,3 procentna boda veći da se sukob nije eskalirao.

Izvještaj pretpostavlja da će se poremećaji u opskrbi energijom smanjiti od sredine 2026., iako je upozorio na neizvjesnosti oko rata. „Obim i trajanje sukoba vrlo su neizvjesni, ali duži period viših cijena energije značajno će povećati poslovne troškove i povećati inflaciju potrošačkih cijena, s negativnim posljedicama za rast“, navodi se.

Organizacija posebno navodi cijenu uree kao jednog od glavnih đubriva na bazi dušika, koja je od sredine februara porasla za više od 40 posto, što bi moglo smanjiti prinose usjeva u 2027. godini. Očekuje se da će Sjedinjene Američke Države, koje se suočavaju s vrlo važnim međuizborima u novembru, ove godine proći bolje od drugih regija.

Nakon rasta od 2,1 posto u 2025. godini, prognoza za američku ekonomiju povećana je za 0,3 procentna boda na 2 posto u 2026. godini. Zatim se predviđa usporavanje na 1,7 posto u 2027., što je 0,2 boda manje od prethodne prognoze, jer se snažna ulaganja povezana s vještačkom inteligencijom postepeno kompenziraju usporavanjem rasta realnog dohotka i potrošnje.

Očekuje se da će kineski rast ove godine i dalje dosegnuti 4,4 posto, a zatim 4,3 posto u 2027. OECD pripisuje usporavanje ukidanju javnih subvencija za potrošnju, rastućim cijenama uvoza energije i tekućoj prilagodbi sektora nekretnina.

Kako bi se ublažili daljnji energetski šokovi, OECD je pozvao na „politike koje poboljšavaju domaću energetsku efikasnost i smanjuju ovisnost o uvozu fosilnih goriva“. Također je navedeno da bi „sporazumi za ublažavanje trgovinskih tenzija i produbljivanje trgovinskih odnosa poboljšali političku sigurnost i ojačali izglede za održivi rast“.