Najnoviji izvještaj

Svjetska zavisnost od uglja neće skorije nestati

Autor: Energetika.ba
Foto: Ilustracija
Dok mnoge zemlje širom svijeta najavljuju prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, upotreba uglja za proizvodnju struje ponovo je u porastu.

Iako se ugalj smatra „najprljavijim“ fosilnim gorivom, njegova potrošnja u 2024. godini dostigla je istorijski maksimum, pokazuje najnoviji izvještaj State of Climate Action.

Rekordna globalna potrošnja

Prema podacima izvještaja, globalna potražnja za ugljem u 2024. porasla je za 1,5% u odnosu na 2023., dostižući 8,79 milijardi tona. Najveći rast zabilježen je u Aziji, naročito u Kini i Indiji – dvije zemlje koje same čine više od polovine svjetske potrošnje uglja.

  • Kina: +82 miliona tona (+1,7%)
  • Indija: +45 miliona tona (+4%)
  • Indonezija i Vijetnam: takođe rast potrošnje
  • EU: -40 miliona tona (-11%)
  • SAD: -14 miliona tona (-4%)

Istovremeno, evropske i sjevernoameričke države bilježe smanjenje zavisnosti od uglja zahvaljujući širenju kapaciteta obnovljive energije i gašenju starih termoelektrana.

Azija vuče svjetsku potrošnju

Zemlje Kine, Indije i ASEAN-a zajedno su činile oko 77% globalne potražnje za ugljem u 2024.. Najveći dio koristi se za proizvodnju električne energije, koja je i sama dostigla rekordnih 10.766 TWh, prenosi Investitor me. U sektoru čelika i gvožđa potrošnja uglja ostala je stabilna, dok Kina troši 30% više uglja nego ostatak svijeta zajedno – većinom za napajanje svoje masovne industrijske proizvodnje.

Uprkos naporima i ulaganjima u obnovljive izvore, svijet se i dalje previše oslanja na ugalj da bi ispunio ciljeve smanjenja emisija do sredine vijeka.

“Nema sumnje da radimo prave stvari, ali previše sporo. Peti put zaredom, napori za ukidanje uglja su daleko od planiranog puta,” rekla je Clea Schumer iz World Resources Institute-a.

“Ako nastavimo da rušimo rekorde u upotrebi uglja, cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5°C biće nemoguć.”

Od obećanja do realnosti

Na klimatskom samitu COP26 u Glazgovu 2021, svjetski lideri su se saglasili da „postepeno smanjuju“ (phase down) upotrebu uglja – ublaživši prvobitni cilj o potpunom ukidanju. Iako su mnogi ekolozi tada to protumačili kao početak kraja ere uglja, realnost je pokazala suprotno.

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol, tada je izjavio da bi više od 40% postojećih 8.500 termoelektrana na ugalj moralo biti ugašeno do kraja decenije, ako svijet želi zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5°C.
Različiti pogledi na ugalj

Za neke zemlje, međutim, ugalj ostaje osnova razvoja.

Indija, i pored klimatskih obaveza, smatra ugalj ključnim za industrijski rast. Premijer Narendra Modi ranije ove godine proslavio je prelazak praga od milijardu tona domaće proizvodnje uglja.

U Sjedinjenim Državama, aktuelni predsjednik Donald Trump ponovo je izrazio podršku uglju i drugim fosilnim gorivima, poništavajući većinu klimatskih politika iz prethodnog mandata Joea Bidena.

Pred COP30 u Brazilu

Neuspjeh u smanjenju globalne potrošnje uglja ukazuje na potrebu da se na predstojećem COP30 samitu Ujedinjenih nacija u Brazilu dodatno ojačaju međunarodne obaveze o „postepenom ukidanju“ upotrebe uglja. Poseban izazov biće pomoć ekonomijama u razvoju, koje i dalje zavise od fosilnih goriva za rast i zapošljavanje.

© Copyright 2005. - 2025. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba