Vrućine i pomračenje Sunca stavljaju evropsku elektroenergetsku mrežu pod pritisak

Niski vodostaji rijeka, generalno niža proizvodnja električne energije i očekivani poremećaj u radu solarnih elektrana na dijelu kontinenta od upravitelja mreže zahtijevaju pažljivo balansiranje sistema u jednom od najsloženijih perioda ovog ljeta.

Energetski stručnjaci ne očekuju veći ispad sistema, ali velika vrućina i pomenuti astronomski događaj pokazuju koliko elektroenergetska mreža može biti opterećena.

Izazov nije samo proizvesti dovoljnu količinu električne energije već i održati ravnotežu između ponude i potražnje iz sata u sat.

Toplotni val već je utjecao na proizvodnju električne energije iz različitih izvora. U Francuskoj su visoke temperature dovele do prilagođavanja rada pojedinih nuklearnih elektrana, budući da reaktori zavise od vode iz rijeka za hlađenje.

Slična situacija zabilježena je i u nuklearnoj elektrani Krško, gdje je objavljeno smanjenje snage reaktora, prenose Financije hr.

Rast temperature vode u rijekama ograničava količinu vode koja se može koristiti, a zatim vratiti u vodotok bez štetnog utjecaja na okoliš.

Slični problemi javljaju se i na jugoistoku Evrope zbog niskog vodostaja Dunava, što utiče na nuklearne elektrane u Rumuniji i Bugarskoj, navodi The European Times.

Pod velikim pritiskom je i proizvodnja iz hidroelektrana zbog dugotrajnih sušnih perioda. Istovremeno, zbog visokih temperatura raste potrošnja električne energije za hlađenje.

Pomračenje Sunca dogodit će se 12. marta. Veći dio Evrope doživjet će djelimično pomračenje, dok će potpuno pomračenje biti vidljivo iz Španije i dijelova Portugala.

Za građane je to uzbudljiv astronomski događaj, ali za operatere elektroenergetskih mreža znači nagli pad proizvodnje iz solarnih elektrana, nakon čega slijedi brz oporavak njihove proizvodnje.

Procjenjuje se da bi u Španiji proizvodnja mogla biti smanjena za do pet gigavata. U toj zemlji, kao i u Francuskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, pažljivo će se pratiti situacija i proizvodnja solarnih elektrana.

Prednost je što je pomračenje predvidiv događaj, pa se alternativni izvori energije mogu unaprijed planirati za slučaj potrebe. Ipak, ključna će biti kvalitetna koordinacija rada elektroenergetskog sistema.

Evropski elektroenergetski sistem jedan je od najpovezanijih u svijetu, a zemlje redovno razmjenjuju električnu energiju kako bi se višak iz jednog područja preusmjerio tamo gdje u određenom trenutku postoji manjak. To će se dešavati i tokom pomračenja.

Kada se proizvodnja iz solarnih elektrana ponovo stabilizira, bit će potrebno voditi računa o održavanju stabilne frekvencije sistema na 50 herca.

Evropa je napravila značajan iskorak prema elektroenergetskom sistemu zasnovanom na čistoj energiji, ali će u narednom periodu biti potrebna dodatna ulaganja u skladištenje energije, interkonekcije i modernizaciju elektroenergetske mreže.