Bruxelles daje fiskalne olakšice za zelene investicije: EU širi budžetski prostor

Posebno Rim i u određenoj mjeri Madrid gurali su inicijativu za dodatnu budžetsku fleksibilnost u oblasti energetike.

„Zadovoljan sam jer se Evropska komisija odlučila na korak koji bi bio nezamisliv samo prije nekoliko mjeseci. To je rezultat dugog, ozbiljnog i diskretnog pristupa“, poručio je italijanski ministar finansija Giancarlo Giorgetti.

Prema evropskim pravilima, zemlje članice Evropske unije (EU) mogu imati budžetski deficit do tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug ne bi smio preći 60 posto BDP-a.

Izuzeće je postavljeno na ulaganja vrijedna 0,6 posto BDP-a u periodu od tri godine, no vlade ne smiju potrošiti više od 0,3 posto u jednoj godini. To otvara prostor i zaduženijim vladama da oslobode dio sredstava kojima se može dati podrška građanima i kompanijama.

Bruxelles će u narednim sedmicama precizirati koje će mjere biti dozvoljene u okviru izuzeća za zelene investicije, prenose Financije hr.

No, sada se već može reći da se ono ne odnosi na sve energetske potpore koje vlade omogućuju građanima ili kompanijama, već je fokus na ulaganjima koja su zemlje članice pokrenule od kraja februara, kada je počeo napad na Iran, s ciljem udaljavanja od fosilnih goriva.

Evropski povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se izuzeće može primijeniti za velike projekte koji se tiču elektroenergetskih mreža ili postrojenja na obnovljive izvore.

Bit će uključene i subvencije za kupovinu električnih automobila, solarne instalacije, dizalice topline i promjenu sistema grijanja u domaćinstvima s nafte na plin.

Zemlje članice će morati formalno zatražiti izuzeća o kojima će odlučivati Vijeće EU kvalifikovanom većinom.

Podsjetimo, izuzeće od budžetskih ograničenja kod odbrambenih investicija penje se do 1,5 posto BDP-a.

Italija je bila posebno glasna oko fiskalnog prostora u energetskom sektoru zbog toga što je najzaduženija zemlja EU-a iza Grčke ako se gleda odnos javnog duga i BDP-a. Rim je čak zaprijetio da, ako ne bude pomaka oko finansiranja energetskog sektora, neće podržati finansijski mehanizam EU za jačanje odbrambene spremnosti.

EU, odnosno brojne zemlje članice, nalaze se u nezgodnom položaju jer s jedne strane se podstiču veća ulaganja u odbranu, energetsku sigurnost, klimatsku tranziciju i industrijsku konkurentnost, dok se s druge strane traži da se vlade drže fiskalnih okvira nakon više godina povećanog zaduživanja usljed pandemije i energetske krize izazvane ruskim napadom na Ukrajinu.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kako prenosi Euronews, stizala su upozorenja da EU možda nije izabrala najbolje načine za suzbijanje rasta cijena energenata.

Zamjenik glavne direktorice MMF-a Helge Berger upozorava da smanjenje energetskih poreza čini energiju umjetno jeftinom i obeshrabruje ljude da troše manje energije ili da traže alternative u obnovljivim izvorima.