Srbija priprema gradnju RHE Bistrica snage 660 MW, tender planiran za 2027.
U toku su istražni radovi, dok je u posljednjih šest mjeseci za projekat podneseno oko 250 zahtjeva za izdavanje uslova i saglasnosti. Tender za radove na glavnom postrojenju trebalo bi biti raspisan 2027. godine, saopćeno je iz EPS-a.
Planirana snaga RHE „Bistrica“ iznosi oko 660 MW, uz očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1.600 GWh električne energije. Prema planovima EPS-a, elektrana bi trebala omogućiti sigurniju integraciju 1.500 MW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
„Za Elektroprivredu Srbije izgradnja RHE 'Bistrica' najznačajnija je investicija. To je prva reverzibilna hidroelektrana koju Srbija gradi nakon više od četiri decenije i najveći novi energetski kapacitet snage oko 660 MW“, rekao je Predrag Mlađenović, pomoćnik izvršnog direktora za proizvodnju u EPS-u.
Veći dio projektne dokumentacije je izrađen, pribavljene su brojne saglasnosti i dozvole, a Vlada Srbije donijela je rješenja o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta i objekata. Pribavljeni su i lokacijski uslovi za glavno postrojenje.
„Samo u posljednjih šest mjeseci podneseno je oko 250 zahtjeva za dobijanje uslova potrebnih za različite vrste dozvola i saglasnosti pred nadležnim organima“, naveo je Mlađenović.
U narednom periodu očekuje se početak pripremnih radova, koji će obuhvatiti rekonstrukciju postojeće i izgradnju nedostajuće infrastrukture. S Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA) naredne godine trebalo bi biti potpisan ugovor o zajmu, tokom specijalizirane izložbe EXPO 2027.
Nova brana na Uvcu i akumulacija od 108 miliona kubnih metara
RHE „Bistrica“ planirana je između rijeka Uvac i Lim. Na Uvcu, 7,5 kilometara nizvodno od postojeće brane „Radoinja“, predviđena je izgradnja brane „Klak“, uz akumulaciju zapremine 108 miliona kubnih metara vode. Kao donja akumulacija koristila bi se postojeća akumulacija „Potpeć“ na Limu.
Projektom je predviđeno spuštanje kote gornjeg jezera s prvobitno planiranih 813 na 810 metara, kako bi se spriječilo miješanje voda Uvca i Lima te omogućilo održivo vodosnabdijevanje stanovnika Priboja.
Izgradnja pristupnih puteva trebala bi unaprijediti infrastrukturu na području Priboja, Prijepolja i Nove Varoši. U EPS-u očekuju da će projekat doprinijeti i privrednom razvoju, turizmu te povratku mladih stručnjaka u ovaj kraj, prenosi Ekapija.
Dok se priprema izgradnja novog postrojenja, EPS podsjeća da je ove godine završio kompletnu revitalizaciju RHE „Bajina Bašta“, jedine reverzibilne hidroelektrane koja trenutno radi u Srbiji. U obnovu postrojenja, nakon više od četiri decenije rada, uloženo je 35 miliona eura, a procijenjeni produženi vijek rada elektrane iznosi 30 do 40 godina.
S dva agregata i ukupnom snagom od 614 MW, „Bajina Bašta“ predstavlja važan oslonac elektroenergetskog sistema, posebno zbog mogućnosti skladištenja energije i njenog korištenja u periodima povećane potrošnje.
Tokom ljetnih vrućina EPS je koristio periode povoljnijih tržišnih cijena električne energije za pumpanje vode u Zaovinsko jezero, čime je energija sačuvana za sate kada je potražnja veća, a cijene više, navedeno je u saopćenju.
„RHE 'Bajina Bašta' bila je ključni oslonac elektroenergetskog sistema Srbije tokom ovog ljeta“, rekao je Boris Jovanović, rukovodilac odjeljenja za revitalizaciju i modernizaciju hidroelektrane i reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta“.