Dok su nekretnine decenijama važile za najsigurniji oblik ulaganja, sve veći broj investitora odlučuje se za ulaganja u solarne elektrane. Ova promjena nije rezultat trenutnog trenda, već odraz dubokih strukturnih i ekonomskih promjena koje mijenjaju pravila igre u investicionom okruženju.
Stabilniji povrat i manji rizik
Ulaganje u nekretnine često podrazumijeva niz nepredvidivih faktora: stagnaciju tržišta, pad vrijednosti, probleme s naplatom zakupnine, kao i poreze i naknade koje umanjuju ukupni prinos. Nasuprot tome, solarna elektrana, jednom kada se izgradi i priključi na mrežu, generiše stabilne prihode kroz otkup električne energije, često uz unaprijed definisanu cijenu i garantovan vremenski period.
Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini, pod pritiskom evropskih dekarbonizacijskih politika, favorizira proizvodnju iz obnovljivih izvora. To domaćim investitorima pruža sigurnost da će njihova energija biti tražena – kako lokalno, tako i putem regionalnih berzi.
Subvencije i olakšice
Kantonima, entitetima i općinama sve više postaje jasno da bez privatnih investicija neće biti moguće ostvariti ciljeve iz oblasti klimatske politike. Zato su u pojedinim dijelovima zemlje pokrenuti programi subvencija, poreskih olakšica i pojednostavljenih procedura za izdavanje dozvola za solarne elektrane. Pored toga, finansijske institucije nude povoljnije kreditne linije za zelene projekte, što dodatno motiviše investitore da razmotre ovu opciju.
Niži operativni troškovi
Za razliku od stanova, poslovnih prostora ili apartmana, solarne elektrane zahtijevaju minimalno održavanje. Nema zakupaca, nema potrebe za adaptacijama i intervencijama, a sistem rada se u velikoj mjeri može automatizirati. Investitor ostvaruje prihod bez potrebe za svakodnevnim upravljanjem imovinom.
Energetska sigurnost i strateški značaj
Ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u solare, postalo je i strateško pitanje. Pojedinci i firme koje ulažu u solar ne samo da ostvaruju zaradu, već aktivno doprinose energetskoj stabilnosti zemlje i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. U vremenu kada cijene energije značajno osciliraju, a geopolitičke krize prijete lancima snabdijevanja, lokalna proizvodnja energije postaje izuzetno vrijedna.
Nova "valuta" – kilovat-sat
Kako tržišta evoluiraju, tako i vrijednost pojedinih dobara raste ili opada. Nekretnine su i dalje značajna imovina, ali sve je više onih koji smatraju da su kilovati postali nova valuta. Dugoročni ugovori o otkupu energije, rast potražnje i mogućnost izvoza viškova električne energije, čine solar privlačnijim nego ikada.
U vremenu velikih promjena i neizvjesnosti, domaći investitori sve češće traže sigurnost u održivim i skalabilnim modelima poslovanja. Ulaganje u solarne elektrane nudi upravo to – stabilan prihod, niži rizik i pozitivan društveni uticaj. S obzirom na aktuelne globalne trendove i lokalne podsticaje, čini se da će „sunčani“ biznisi još dugo ostati u fokusu investicijske pažnje.