Nord Stream 2 AG tuži Evropsku uniju zbog obustave uvoza ruskog plina

Evropska unija je ove godine usvojila uredbu koja predviđa potpunu obustavu uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine, uz obrazloženje da želi umanjiti ruske budžetske prihode kojima se finansira rat u Ukrajini.

„Tužilac navodi da mu uredba u suštini onemogućava da svoj plinovod koristi u komercijalne svrhe. To predstavlja de facto izvlaštenje, bez ikakve naknade“, navodi se u tužbi.

Zabrana uvoza blokirala je mogućnost ponovnog puštanja u rad sistema Sjeverni tok, dva dvocijevna plinovoda na dnu Baltičkog mora. Sjeverni tok 1 sastoji se od dvije cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011, odnosno 2012. godine, s ukupnim transportnim kapacitetom od 50 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je krajem 2021. godine, uz ulaganja od gotovo 10 milijardi eura. Njemačke vlasti više puta su odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je zaustavljen nakon što su ruske trupe u februaru 2022. godine ušle u Ukrajinu, prenose Financije hr.

Članovi konzorcija Nord Stream AG, vlasnika Sjevernog toka 1 i 2, jesu ruska državna plinska kompanija Gazprom s udjelom od 51 posto, njemačke energetske kompanije Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie te nizozemski Gasunie, koji su postali suvlasnici kroz sufinansiranje projekta.

U tužbi Nord Stream 2 AG navodi i da zabrana uvoza ruskog plina ima obilježja sankcija, a uvođenje takvih mjera, prema pravu Evropske unije, moraju odobriti sve države članice. Evropska unija je odluku o zabrani uvoza usvojila na osnovu odredbe koja zahtijeva podršku pojačane kvalifikovane većine država članica, nastojeći prevazići protivljenje Mađarske i Slovačke.

„Odabir neprikladnog pravnog osnova čini tu uredbu ništavnom“, navodi se u tužbi, koja je podnesena 27. aprila i objavljena u Službenom listu Evropske unije prošle sedmice.

Evropska unija je prije 2022. godine uvozila oko 40 posto plina iz Rusije. Prošle godine taj udio pao je na 13 posto, prenosi Hina.

Američki investitori još su krajem 2024. godine iskazali interes za kupovinu Sjevernog toka. Tako je, prema pisanju Wall Street Journala, američki investitor Stephen Lynch u novembru 2024. godine od Washingtona zatražio dozvolu za učešće u eventualnoj aukciji plinovoda u stečajnom postupku.

„Ukratko, otvara se prilika kakva se ukazuje jednom u gotovo sto godina, za američku i evropsku kontrolu nad evropskim snabdijevanjem energijom do kraja ere fosilnih goriva“, istakao je tada američki investitor.

U srijedu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovo istakao američki interes za evropski dio plinovoda.

„Amerikanci trenutno razgovaraju, odnosno rekli su nam da planiraju razgovarati, o kupovini evropskog dijela plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, obnovi i preuzimanju kontrole nad plinovodima“, izjavio je Lavrov na forumu Primakov Readings, prema izvještaju ruske novinske agencije TASS.

„Tim cijevima može teći samo naš plin, što znači da bismo ga mi isporučivali, a oni bi ga preprodavali, ali po znatno višoj cijeni“, rekao je ruski ministar.

U odvojenom slučaju Nord Stream AG, vlasnik Sjevernog toka 1 i 2, tužio je Visokom sudu u Londonu osiguravajuće kuće Lloyd’s Insurance Company i Arch Insurance, tražeći naknadu štete iz osiguranja u iznosu od 580 miliona eura.

Postupak je počeo prije dvije sedmice u Londonu i očekuje se da će trajati približno pet sedmica. Stručnjaci su za potrebe tog postupka procijenili da bi obnova plinovoda mogla trajati približno tri godine, pod uslovom da se finansiranje osigura na vrijeme i da ne bude značajnijih kašnjenja, izvijestila je ruska medijska kuća RBC, pozivajući se na materijale Visokog suda u Londonu.

Procjena stručnjaka nije dio konkretnog plana obnove cjevovoda, već je izrađena za potrebe izračuna eventualne naknade štete iz osiguranja koju Nord Stream AG potražuje u tužbi protiv osiguravatelja. Sud može iskoristiti te procjene prilikom određivanja iznosa naknade štete ako presudi da je šteta obuhvaćena osiguranjem.

Stručnjaci su također naveli da bi nabavka sedam kilometara novih cijevi iz Kine koštala 16,7 miliona eura.