Američke rezerve nafte pale ispod 300 miliona barela prvi put od 1983.

Prema podacima američkog Ministarstva energetike, zalihe nastavljaju padati. Sjedinjene Američke Države godinu su počele s približno 415 miliona barela u strateškim rezervama, ali su zalihe posljednjih mjeseci znatno smanjene zbog puštanja nafte na tržište kako bi se ublažili poremećaji u snabdijevanju povezani s ratom s Iranom.

Situaciju dodatno komplikuje neizvjesnost oko ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca za globalnu trgovinu naftom. Nakon što su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa prošle sedmice podstakle očekivanja da bi dogovor s Iranom mogao biti blizu, Trump je zatim poručio da su Sjedinjene Američke Države spremne nastaviti vršiti ekonomski pritisak na Teheran kako bi ga vratile za pregovarački sto. Međutim, smanjenje domaćih rezervi znači sve veći domaći pritisak da se rat okonča.

Naftno tržište reagovalo je snažnim rastom cijena. Brent je u ponedjeljak poskupio oko pet posto, na 87,82 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI porasla također oko pet posto, na 82,28 dolara.

Nafta je danas ponovo poskupjela: Brent je na oko 89,8 dolara, a WTI na oko 84,1 dolar po barelu. Iran poručuje da neće normalizovati prolaz kroz moreuz bez većih ustupaka SAD-a, dok su pregovori i dalje neizvjesni.

Američka EIA sada prognozira prosječnu cijenu Brenta od oko 86,81 dolara po barelu ove godine, uz očekivanje postepenog pada tokom 2027. godine kako se proizvodnja bude oporavljala.

Ipak, scenarij je znatno pesimističniji ako se poremećaji produže. Svjetska banka procjenjuje da bi Brent u takvom slučaju mogao prosječno dosegnuti 95 do 115 dolara tokom 2026. godine.

Pad američkih strateških zaliha dolazi u trenutku kada su i globalne zalihe pod pritiskom. Energetski analitičari upozoravaju da bi daljnje smanjenje raspoloživih količina moglo otvoriti novo poglavlje globalne energetske krize.

Američka konsultantska kompanija HFI Research ranije je upozorila da bi države mogle početi agresivno gomilati sirovu naftu, što bi moglo izazvati novu „pravu paniku“ na tržištu.

Unatoč poremećajima u globalnim tokovima i sve manjim zalihama, cijena nafte zasad se nije vratila na ratne maksimume od približno 120 dolara po barelu.

No, dugotrajno zatvaranje Hormuškog moreuza i nastavak pada strateških rezervi mogli bi dodatno povećati pritisak na cijene i pojačati strahovanja od nove energetske krize.