Cijene goriva u Njemačkoj sve više pritiskaju građane: Razmatraju se tri opcije

Najviše cijene zabilježene su na jednoj benzinskoj pumpi pored autoputa na jugu Berlina, gdje je Super Plus koštao 3,03 eura po litru.

Vozači su ogorčeni. Dok je u velikim gradovima moguće koristiti i javni prijevoz, stanovnici ruralnih područja gotovo da nemaju realnu alternativu automobilu. U prednosti su stanovnici pograničnih regija. Onaj ko napuni rezervoar od 60 litara benzinom E10, u Češkoj i Poljskoj je 7. septembra platio oko 31 euro manje nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 eura, a u Austriji 25 eura. To je izračunao Savezni zavod za statistiku.

Vlada „sve više“ zabrinuta

Njemačka ima devet susjednih zemalja. U sedam od njih benzin je znatno jeftiniji, a kod dizela je to slučaj u šest zemalja. Samo u Nizozemskoj i Danskoj vozači plaćaju gorivo skuplje nego u Njemačkoj.

No rasterećenje je na vidiku. To je najavio kancelar Friedrich Merz (CDU). „Za mnoge ljude koji svakodnevno trebaju automobil, granica opterećenja je dosegnuta“, rekao je Merz u utorak na konferenciji Vanjskotrgovinskog udruženja BGA u Berlinu. „Smatram da moramo djelovati.“ Kancelar je dodao da „tačan instrumentarij“ još nije utvrđen. „Zato smo u bliskom kontaktu unutar savezne vlade i sa saveznim pokrajinama.“ Prijedlog će uslijediti „vrlo brzo“.

„Pljačka“ na benzinskim pumpama

No kako bi taj prijedlog mogao izgledati? Zamjenik glasnogovornika vlade Steffen Meyer u ponedjeljak, 14. septembra, u Berlinu odbacio je svaku odgovornost vlade za visoke cijene.

„Vidimo da se, naravno, reaguje na globalna kretanja na tržištu. Dakle, nije riječ o odluci savezne vlade ili nečemu sličnom što uzrokuje ovako snažan rast cijena, nego one uveliko zavise od zaoštravanja situacije na Bliskom istoku, napada na naftovode i blokade pomorskih puteva.“

No činjenica je da Njemačka gorivo snažno oporezuje. Automobilski klub ADAC također upozorava da je cijena nafte još uvijek niža od ranijih vrhunaca, dok je benzin E10 skuplji nego ikada prije.

„Sa stanovišta ADAC-a stoga postoji, posebno kada su u pitanju rafinerije i veleprodaja, potreba za dodatnim objašnjenjima zašto su cijene takve kakve jesu“, izjavila je glasnogovornica ADAC-a, prenosi SEEbiz.

Oštrije to formulira Herbert Rabl iz Interesnog udruženja benzinskih pumpi (TIV).

„Ljude se pljačka. Naftne kompanije ništa ne oduzimaju od svojih profitnih marži“, rekao je Rabl za „Rheinische Post“.

Riječ je o pitanju koje se u politici razmatra već duže vrijeme. Ipak, savezna vlada nije jedinstvena oko toga šta bi se moglo poduzeti.

Novi popust na gorivo nije na vidiku

Konzervativne stranke Unije CDU/CSU i socijaldemokrati zajedno čine saveznu vladu. Njihov problem je što je državna blagajna prazna, a koalicija može finansirati savezni budžet samo uz historijski visoko novo zaduživanje.

„Put ka smanjenju tih cijena na kraju vodi preko prestanka borbenih djelovanja u ključnoj regiji i osiguranja slobodne plovidbe“, rekao je glasnogovornik Meyer.

Pod pritiskom rasta cijena nafte nakon izbijanja rata s Iranom, vlada je u proljeće najprije uvela takozvani popust na gorivo. Od 1. maja do 30. juna 2026. privremeno je smanjen energetski porez na benzin i dizel. Uključujući PDV, to je trebalo sniziti cijene goriva za oko 17 centi po litru.

CDU, CSU i SPD imaju različite prijedloge

„Imali smo popust na gorivo, subvencionirali smo cijene“, izjavila je savezna ministrica privrede Katherina Reiche (CDU) za televiziju n-tv. Dodala je da to više nije moguće ponoviti.

„Zajedno smo u koaliciji odlučili da trenutno za to nema finansijskog prostora.“

Alternativno, unutar Unije razmatra se barem poresko rasterećenje osoba koje putuju na posao vlastitim automobilom ili direktna novčana pomoć osobama s niskim primanjima.

SPD-u to nije dovoljno. Oni predlažu drugačiji pristup i zalažu se, kao i ubrzo nakon izbijanja rata s Iranom, za državnu gornju granicu cijene goriva. Rasterećenje bi se, između ostalog, finansiralo porezom na izvanrednu dobit energetskih kompanija.

Osim toga, stranka podržava privremeno smanjenje poreza na energiju u kriznim situacijama. Cilj je direktno smanjenje cijene na benzinskoj pumpi.

Podršku porezu na izvanrednu dobit SPD-u pruža i bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder. On, međutim, smatra i da bi savezna vlada trebala razmotriti smanjenje poreza i nameta.

Zgodna prilika za AfD

Dok savezna vlada zbog neslaganja još raspravlja i odmjerava opcije, drugim političarima vrijeme ističe. U dvije savezne pokrajine 20. septembra održavaju se izbori za pokrajinske parlamente.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju premijerka iz SPD-a Manuela Schwesig nastoji spriječiti pobjedu stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koju pojedine njemačke institucije i politički akteri opisuju kao djelimično desno-ekstremističku. Prema posljednjim anketama, AfD ima 38 posto podrške, dok se SPD približio na 33 do 34 posto.

AfD želi značajno sniziti cijene goriva ukidanjem CO₂ naknade na gorivo i snižavanjem poreza na energiju na evropski minimum. Osim toga, predlaže smanjenje njemačkog PDV-a na benzin i dizel sa 19 na sedam posto.

„Postoji mogućnost, poput one u Luksemburgu, uvesti gornju granicu cijene goriva i istovremeno porez na izvanrednu dobit“, zatražila je Schwesig u ponedjeljak, 14. septembra, u Schwerinu. Kritizirala je neaktivnost savezne vlade.

„Kancelar to pušta da se odvija samovoljno, a to izaziva frustraciju.“

Traži se evropski dogovor

U Berlinu se navodi da se porez na izvanrednu dobit trenutno razmatra na evropskom nivou.

„To bi bila mogućnost, ako bi se do toga došlo, da se na evropskom nivou možda u budućnosti finansiraju i rasterećenja“, rekao je glasnogovornik Meyer.

„No za to bi na evropskom nivou bio potreban dogovor i održiv prijedlog.“

Iz saveznog ministarstva finansija, kojim rukovode socijaldemokrati iz SPD-a, saznaje se da će ministar Lars Klingbeil sljedećeg petka na sastanku ministara finansija EU-a u Dublinu „snažno insistirati“ na uvođenju poreza na izvanrednu dobit.

„Velike članice poput Španije i Poljske stoje uz nas“, izjavio je u ponedjeljak, 14. septembra, u Berlinu glasnogovornik ministarstva.

„Takav porez na izvanrednu dobit bio bi instrument kojim bi se prekomjerni krizni profiti, koje naftne kompanije ostvaruju pljačkanjem potrošača i pretjeranim povećanjem cijena, mogli iskoristiti za ciljano rasterećenje ljudi koji su posebno pogođeni visokim cijenama goriva.“

No to će biti od male pomoći strankama vladajuće koalicije koje se u saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje bore za svaki glas.