Evropska komisija danas je predložila snižavanje gornje cijene ruske nafte, koja ima za cilj ograničiti izvoz ovog energenta iz Rusije u treće zemlje, sa 60 na 45 američkih dolara po barelu.
Prijedlog 18. paketa sankcija protiv Rusije, koji će morati odobriti države članice EU-a, također uključuje potpunu zabranu transakcija za određene ruske banke.
„Želimo mir za Ukrajinu. Ali uprkos sedmicama diplomatskih napora i ponudi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za bezuvjetno primirje, Rusija nastavlja ubijati i uništavati širom Ukrajine. (...) Zato povećavamo pritisak na Rusiju, jer je sila jedini jezik koji će Rusija razumjeti“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prilikom predstavljanja prijedloga novog paketa sankcija protiv Moskve.
Između ostalog, Komisija predlaže snižavanje gornje cijene ruske sirove nafte, koja ima za cilj ograničiti izvoz ovog energenta iz Rusije u treće zemlje, sa 60 na 45 američkih dolara po barelu od 159 litara.
Prema predsjednici, cijene nafte pale su od uvođenja ograničenja cijena 2023. godine, pa su trenutno vrlo blizu razini ograničenja. „Snižavanjem ograničenja prilagođavamo ga promijenjenim tržišnim uvjetima i vraćamo mu učinkovitost“, rekla je.
Ovo je mjera koordinirana unutar G7, pa očekuje koordinaciju oko prijedloga predstavljenog danas na summitu skupine, koji će se održati u Kanadi od nedjelje do utorka, prenosi SEEbiz.
„Ovu mjeru smo započeli unutar G7, bila je uspješna i želim da se nastavi kao G7“, rekla je von der Leyen na pitanje hoće li EU sniziti ograničenje cijena čak i ako SAD to ne podrže.
Kako bi izbjegla ograničenje cijena, Rusija koristi takozvanu flotu brodova u sjeni. Bruxelles stoga predlaže da se na popis sankcioniranih plovila doda još 77 brodova, čime će ukupan broj porasti na preko 400, objasnila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Prema von der Leyen, predložene mjere u energetskom sektoru uključuju zabranu uvoza rafiniranih proizvoda od ruske sirove nafte u EU.
Komisija također predlaže mjere protiv plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, koji nisu u funkciji. Prema predsjednici, to znači da nijedna firma iz EU ne bi trebala biti izravno ili neizravno uključena u transakcije vezane uz plinovode. „Nećemo se vratiti u prošlost“, naglasila je.
Prijedlog također uključuje mjere protiv ruskog bankarskog sektora. Komisija predlaže promjenu trenutnog isključenja određenih ruskih banaka iz međunarodnog SWIFT sustava u potpunu zabranu transakcija s njima. Na popis banaka koje podliježu ovoj zabrani dodale bi se 22 banke, rekla je von der Leyen.
„Ovim paketom povećavamo pritisak na Rusiju. Naš cilj je jasan: Ponovno pozivamo na potpuno, bezuvjetno primirje u trajanju od najmanje 30 dana. Prekid neprijateljstava bio bi ključni korak prema smanjenju patnje civila i omogućavanju suštinskih razgovora za pravi mir“, rekla je predsjednica Evropske komisije.
Prijedlog dolazi nakon što dva kruga izravnih pregovora između Moskve i Kijeva, uz posredovanje SAD-a, nisu donijela napredak u mirovnim naporima. Ukrajina i njezini europski saveznici pozivaju na pojačani pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji nije spreman za mir.
