EU postigla dogovor o ublaženom 21. paketu sankcija protiv Rusije

Više predloženih mjera ublaženo je ili odgođeno zbog zahtjeva pojedinih država članica.

Glavni gradovi država članica Evropske unije postigli su dogovor o značajno ublaženom paketu sankcija protiv Rusije, čime su okončani dugotrajni pregovori tokom kojih je više zemalja tražilo izuzeća kako bi zaštitile svoje nacionalne interese.

Ambasadori EU u četvrtak ujutro odobrili su 21. paket sankcija Unije, čime je prekinut zastoj koji traje još od 9. juna, kada je Evropska komisija predstavila svoj prijedlog.

Pregovori su trajali do posljednjih sati, a Grčka se pokazala kao posljednja država koja je blokirala dogovor, tražeći izuzeća za svoju brodarsku industriju.

Atina je zahtijevala izuzeće koje bi kompanijama, uključujući grčkog prevoznika tečnog prirodnog plina Dynagas, omogućilo da nastave transport ruskog tečnog prirodnog plina (LNG) u zemlje koje nisu članice EU.

Prema kompromisu kojim je posredovala Irska, vlade su se saglasile da uvedu obnovljivo jednogodišnje izuzeće kojim se kompanijama dozvoljava transport ruskog LNG-a u treće zemlje, uz godišnje preispitivanje tog aranžmana i jednogodišnje zamrzavanje bilo kakvih izmjena ograničenja cijene ruske nafte koje je odredila grupa G7, navelo je više diplomata.

Kompromis ipak mora formalno odobriti svih 27 država članica.

Vlade država članica EU žurile su da prevaziđu zastoj prije nego što u četvrtak istekne važeće zamrzavanje ograničenja cijene nafte koje je uvela grupa G7.

Prošle sedmice države članice saglasile su se da produže rok kako bi dobile dodatno vrijeme za postizanje dogovora, a zatim su izvršile pritisak na Grčku da prihvati duže zamrzavanje u zamjenu za mogućnost da nastavi transport LNG-a.

Evropska komisija prvobitno je predložila šestomjesečno zamrzavanje, kojim se kompanijama iz EU zabranjuje pružanje usluga ruskim tankerima koji prodaju sirovu naftu po cijeni višoj od utvrđenog limita.

Bez dogovora postojala je opasnost da se ograničenje automatski poveća na 58 dolara po barelu, sa sadašnjih 44 dolara, što bi Kremlju moglo donijeti neočekivanu finansijsku korist omogućavajući Rusiji da zaradi više od izvoza nafte.

„U trenutku kada je Ukrajina ostvarila vojni zamah, naše sankcije nastavljaju da slabe ekonomske temelje ruskih ratnih napora“, napisala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na društvenim mrežama.

Dodala je da će jednogodišnje zamrzavanje ograničenja cijene nafte osigurati da „ruska ratna mašinerija ne profitira od tržišnih potresa“.

Paket, koji su diplomate u početku opisivale kao jedan od najambicioznijih koje je EU ikada pripremila, iz pregovora je izašao znatno oslabljen.

Prijedlog baltičkih država da se ruskim vojnicima zabrani ulazak u EU znatno je ublažen nakon protivljenja Francuske, Italije i Grčke. Njegova primjena ograničena je samo na kratkoročne vize, a kriteriji su suženi sa općeg učešća u ratu na direktno učešće u borbama ili vojnim operacijama.

Pregovori su sedmicama bili odgođeni i zbog insistiranja Austrije da se banci Raiffeisen Bank International omogući pristup zamrznutoj ruskoj imovini kako bi nadoknadila gubitke nastale usljed sudskih sporova u Rusiji. To pitanje je na kraju pomenuto samo u uvodnom dijelu pravnog teksta, uz dogovor država članica da mu se vrate u nekoj kasnijoj fazi.

Pod pritiskom Njemačke, Poljske i Portugala odustalo se i od planova za postepeno ukidanje uvoza ruske ribe.

Bugarska je, u međuvremenu, blokirala pokušaje da se na listu sankcionisanih uvrsti patrijarh Kiril, poglavar Moskovske patrijaršije Ruske pravoslavne crkve, čime je osigurala njegovo uklanjanje s predložene crne liste.

Uprkos svim ustupcima, paket i dalje predviđa uvođenje sankcija za oko 250 dodatnih fizičkih i pravnih lica.