Kartel OPEC+ mogao bi već od aprila 2026. povećati proizvodnju za 137.000 barela dnevno, čime bi okončao tromjesečnu pauzu u rastu isporuka.
Odluka dolazi u trenutku rasta geopolitičkih tenzija i približavanja ljetnje sezone, kada globalna potražnja za naftom tradicionalno jača.
Prema pisanju Bloomberga, članice OPEC+ razmatraju povećanje outputa za 137.000 barela dnevno (bpd) na sastanku zakazanom za 1. mart. Grupa je krajem 2025. već uvela identične mjesečne korekcije, ali je početkom 2026. pauzirala dalji rast kako bi izbjegla stvaranje viška ponude na tržištu.
Potencijalno “odmotavanje” prethodnih rezova omogućilo bi ključnim članicama poput OPEC+ da povrate dio tržišnog udjela, prije svega Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, u trenutku kada su cijene podržane rastućim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Brent na sedmomjesečnom maksimumu
Referentna cijena sirove nafte Brent crude premašila je 71 dolar po barelu, što je najviši nivo u posljednjih sedam mjeseci. Tržište je reagovalo na strahovanja od moguće vojne eskalacije i poremećaja u snabdijevanju, iako šira slika i dalje ukazuje na rizik od globalnog viška ponude.
Analitičari procjenjuju da su američko-iranske tenzije već dodale premiju rizika od tri do četiri dolara po barelu na cijenu američke sirove nafte. Međutim, upozoravaju da bi prelazak sa retorike na konkretne akcije mogao pogurati cijene znatno više.
Scenariji: 80, 100 pa čak i 130 dolara?
Prema procjenama analitičara banke Barclays, cijene bi mogle skočiti ka 80 dolara po barelu ukoliko bi SAD ciljale iransko vojno ili političko rukovodstvo, ali bez napada na naftnu infrastrukturu.
Konsultantska kuća Rystad Energy procjenjuje da bi širi, ali kratkotrajan sukob mogao izazvati privremeni skok od 10 do 15 dolara po barelu, pod uslovom da ne dođe do ozbiljnih poremećaja u isporukama.
Barclays, ipak, upozorava da bi udari na iranska proizvodna polja ili izvozne terminale mogli pogurati cijenu prema 100 dolara, prenosi Investitor me.
Prošle godine, JPMorgan Chase iznio je “najgori scenario” u kojem bi cijena mogla dostići i 130 dolara po barelu ako bi Iran blokirao Hormuški moreuz.
Hormuški moreuz – usko grlo svjetske energetike
Hormuški moreuz smatra se najvažnijim svjetskim naftnim “uskim grlom” – procjenjuje se da između 20 i 30 posto globalne pomorske trgovine naftom svakodnevno prolazi tim pravcem. Riječ je o jedinoj direktnoj morskoj vezi između Persijskog zaliva i otvorenog mora, ključnoj za izvoz nafte iz Saudijske Arabije, Irana, Iraka, Kuvajta i UAE prema Aziji i ostatku svijeta.
Za OPEC+ sada je ključna dilema: povećati proizvodnju i zaštititi tržišni udio prije ljetnjeg talasa potražnje – ili zadržati restriktivnu politiku i pustiti da geopolitički rizik održava cijene na povišenim nivoima.
U praksi, riječ je o klasičnoj igri ravnoteže između volumena i cijene. Ako tenzije eskaliraju, tržište bi moglo samo “odraditi posao” i podići cijene bez potrebe za dodatnim rezovima. Ako se situacija smiri, dodatni bareli iz OPEC+ mogli bi spriječiti pregrijavanje tržišta, ali i ograničiti potencijal rasta.
Za male, uvozne ekonomije poput crnogorske, svaka oscilacija iznad 80 dolara po barelu brzo se preliva na cijene goriva, inflaciju i troškove transporta – a time i na ukupnu makroekonomsku stabilnost.
Proizvodnja struje iz solarnih i vjetroelektrana u decembru porasla za 8,96 posto
