BiH bez direktne veze s iranskom naftom, ali s direktnim posljedicama po džep građana

Rastuće tenzije i sukobi na Bliskom istoku posljednjih sedmica ponovo su uzdrmali globalno tržište nafte, uzrokujući nagle skokove cijena i nesigurnost u snabdijevanju.

U razgovoru za Biznis.ba konsultant iz oblasti energetike, Meho Kulovac govorio je o tome zašto cijene goriva u Bosni i Hercegovini reaguju gotovo trenutno na dešavanja hiljadama kilometara daleko, koliko su dugoročni poremećaji realni, te šta ovakve krize znače za građane, kompanije i ukupnu ekonomiju. U širem razgovoru dotakli smo se i ograničenih mehanizama države da ublaži udar, ali i prilika koje se otvaraju kroz ulaganja u obnovljive izvore energije.

Kulovac naglašava da je ključno razumjeti globalni kontekst.

- Približno trećina kompletne svjetske potrošnje nafte proizvodi se u regiji Bliskog istoka, govorimo o oko 100 miliona barela dnevno - ističe Kulovac.

Da bi se taj podatak bolje razumio, dodaje kako zemlje te regije za manje od jednog dana proizvedu količinu nafte koju Bosna i Hercegovina potroši za cijelu godinu. Upravo zbog toga, svaki poremećaj u toj regiji ima snažan i gotovo trenutan utjecaj na globalno tržište, pa samim tim i na BiH.

Iako BiH nema direktnu vezu s iranskom naftom, efekti se osjećaju vrlo brzo.

- Nafta je berzanska roba. Kupuje se danas po današnjoj cijeni, a na benzinske pumpe dolazi za mjesec, dva ili tri - pojašnjava Kulovac.
Foto: Biznis.ba

Dodaje da građani često čuju za referentnu „Brent“ naftu, čija je cijena u kratkom periodu porasla sa oko 70 na više od 100 dolara po barelu. Parafrazirajući njegovu poruku, jasno je da tržište reaguje na očekivanja i rizike, a ne samo na fizičku dostupnost nafte.

Takva kretanja pokreću lančanu reakciju u cijeloj ekonomiji.

- Nafta utječe na većinu cijena roba i usluga, kaže Kulovac, posebno naglašavajući zavisnost BiH od cestovnog transporta. Kako se u transportu koriste dizel i benzin, svaki rast cijena goriva direktno povećava troškove prevoza.

- Transportne firme jedan dio mogu preuzeti na sebe, ali su došle do granice kada dodatne troškove moraju prebaciti na svoje kupce - upozorava on.

To znači da poskupljenje goriva vrlo brzo dovodi do rasta cijena materijala, proizvoda i usluga u domaćoj industriji. Međutim, efekti se ne zaustavljaju na privredi.

- Direktno rastu naši mjesečni izdaci za gorivo, ali indirektno to utječe i na cijenu grijanja - navodi Kulovac.

Objašnjava da je cijena nafte jedan od ključnih parametara u formiranju cijene prirodnog gasa, što dodatno opterećuje kućne budžete.

Govoreći o daljem razvoju situacije, Kulovac ističe da je nezahvalno davati precizne prognoze.

- Ni ljudi u Iranu ni u SAD-u nemaju jasan odgovor kada će se situacija potpuno stabilizovati - kaže on. Tokom razgovora naglašeno je da će drugi kvartal biti posebno izazovan za transport nafte kroz Hormuški moreuz, koji je u međuvremenu ponovo otvoren, ali uz i dalje prisutne rizike. Čak i uz stabilizaciju, upozorava da se cijene neće automatski vratiti na ranije nivoe.

Upravo zbog toga, Kulovac smatra da ova kriza treba poslužiti kao snažan signal za promjene u energetskom sektoru.

- Obnovljivi izvori energije imaju jednu ključnu prednost, nalaze se u našoj zemlji, ističe, navodeći sunce, vodu i vjetar kao resurse koji ne zavise od globalnih tržišta. U širem smislu, ovakve krize otvaraju prostor za smanjenje zavisnosti od uvoza energenata.

Ipak, upozorava da tranzicija nije jednostavna. Obnovljivi izvori već sada imaju značajnu ulogu, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti bazne izvore energije.

- Ne možemo u ovom trenutku zamijeniti termoelektrane, ali možemo povećavati udio obnovljivih izvora - poručuje Kulovac.

Podsjeća da BiH već sada značajan dio energije dobija iz hidroelektrana, te da se posljednjih godina ubrzano razvijaju solarni i vjetro projekti. Njegova procjena je da bi BiH u narednih deset godina mogla dostići između 75 i 80 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Kada je riječ o mjerama za ublažavanje udara na građane, Kulovac naglašava da su mogućnosti države ograničene, ali ne i beznačajne. Kao ključne kratkoročne mjere navodi smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo, kontrolu marži distributera i aktivnije upravljanje robnim rezervama. Dugoročno, fokus bi trebao biti na jačanju javnog prijevoza i podsticajima za energetsku efikasnost i obnovljive izvore.

Na kraju, poruka je jasna i za građane i za kompanije.

- Vrijeme jeftine energije i jeftine radne snage je prošlost - kaže Kulovac.

Preporučuje da se napravi presjek potrošnje i uradi energetski audit, jer bi mnogi, kako navodi, bili iznenađeni koliko energije se nepotrebno troši. Ulaganja u termoizolaciju, efikasne sisteme grijanja i solarne panele vidi kao konkretne korake koji mogu donijeti dugoročne uštede.

O čemu smo još razgovarali s energetskim stručnjakom, uključujući detaljnije procjene razvoja tržišta i konkretne preporuke za privredu, pogledajte u videu ispod.