Evropljani vole putovati i sigurno im se neće svidjeti da ni krivi ni dužni, samo zato što je američki predsjednik Donald Trump odlučio podržati obračun izraelskog premijera Benjamin Netanyahu s Iranom, sada dobijaju preporuke prema kojima bi trebali razmisliti o manjem putovanju kako bi se uštedjeli energenti.
Naime, Evropska komisija je zatražila od zemalja članica Evropska unija (EU) da razmotre smanjenje potrošnje nafte i plina, posebno u sektoru transporta, kao pripremu za produženi poremećaj u isporuci energenata zbog iranskog sukoba.
Pismo ministrima energetike zemalja EU-a uputio je evropski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen i u njemu se odražava bojazan da bi konflikt u Perzijskom zaljevu mogao eskalirati iz cjenovnog problema u pravu krizu snabdijevanja energentima s ozbiljnim posljedicama za svjetsku ekonomiju.
U pismu, koje je na uvid imao Politico, Jørgensen navodi da bi vlade trebale razmotriti “dobrovoljne mjere štednje u potražnji s posebnim fokusom na sektor transporta”.
To bi moglo značiti da se od građana zatraži da voze i lete manje kako bi se gorivo uštedjelo za važnije potrebe, nešto slično onome što se već dešava u azijskim zemljama.
Evropski ministri energetike u utorak održavaju sastanak na kojem će razgovarati o tome kako se postaviti prema energetskoj krizi.
Jørgensen navodi da se evropski transportni sektor suočava s povećanim troškovima i problemima u snabdijevanju zbog velike ovisnosti o uvozu iz Perzijskog zaljeva, odakle stiže više od 40 posto avionskog goriva i dizela, prenose Financije hr.
Štaviše, ističe, problem je dodatno pogoršan ograničenom dostupnošću alternativnih dobavljača i rafinerijskim kapacitetima u EU za određene proizvode.
“Zemlje članice bi se trebale suzdržati od bilo kakvih mjera koje mogu povećati potrošnju goriva, ograničiti slobodan protok nafte ili djelovati na smanjenje proizvodnje u rafinerijama u EU”, naveo je evropski povjerenik.
On dodaje i da je važno uzeti u obzir prekogranični utjecaj nacionalnih mjera s ciljem očuvanja usklađenosti politika na nivou EU-a.
Sadašnja situacija vjerovatno neke podsjeća na naftnu krizu iz 1970-ih kada su vlade uvele racionalizaciju benzina i nedjelje bez vožnje automobila.
Međunarodna agencija za energiju već je iznijela listu prijedloga za smanjenje potražnje, što uključuje poticanje rada od kuće i nižu granicu dozvoljenih brzina na autoputevima.
Jørgensen poziva, s obzirom na neizvjesnost oko trajanja iranskog konflikta, na pravovremenu pripremu za moguće dugotrajnije poremećaje. Također potiče zemlje članice na razmjenu informacija o razvoju situacije, odgodu planiranih rafinerijskih remonta tamo gdje to nije ključno te povećanje korištenja biogoriva koje bi barem donekle zamijenilo fosilna goriva.
Brent nafta na putu rekordnog mjesečnog rasta
Amerikanci odobrili ruskom naftnom tankeru pristup Kubi
