Globalni kapacitet baterija premašio 300 GW: Kina drži gotovo polovinu

Nagli rast baterija prati širenje solarne energije i energije vjetra, jer skladištenje omogućava da se proizvedena električna energija koristi i u periodima kada obnovljivi izvori trenutno ne proizvode dovoljno.

Globalni kapaciteti sistema za skladištenje energije u baterijama dostigli su 301,7 gigavata (GW) u 2025. godini, u odnosu na 182,0 GW u 2024. godini. To predstavlja jednogodišnji rast od gotovo 120 GW, odnosno 65,8 posto.

Ako se vratimo deset godina unazad, brojke postaju gotovo teško zamislive. Globalni instalirani kapacitet baterija iznosio je svega 1,9 GW u 2015. godini. Za deset godina povećan je približno 158 puta.

To odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od približno 66 posto.

Zašto baterije postaju toliko važne

Ovaj rast usko je povezan s još jednim velikim trendom: izuzetno brzim širenjem solarne energije.

Proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana postala je dovoljno jeftina da se može razvijati u ogromnim razmjerama. Prošle godine prvi put je na globalnom nivou premašila proizvodnju iz energije vjetra. Ali solarna energija ima očigledno ograničenje. Njena proizvodnja dostiže vrhunac tokom dana, dok potražnja za električnom energijom ne nestaje kada zađe sunce.

Baterijsko skladištenje mijenja tu jednačinu.

Baterija može preuzeti električnu energiju kada je proizvodnja obilna, a zatim je vratiti u mrežu kasnije, kada je električna energija vrednija. To može pomoći da se proizvodnja iz solarnih elektrana prebaci u periode večernje potražnje, smanji ograničavanje proizvodnje, osigura regulacija frekvencije, ublaže kratkoročne oscilacije i smanji potreba za pokretanjem drugih proizvodnih kapaciteta u periodima visoke potražnje.

U podacima Statističkog pregleda postoji važna razlika. Kapacitet je ovdje iskazan u megavatima, što mjeri koliko električne snage baterijski sistemi mogu isporučiti u određenom trenutku. To nam ne govori koliko ukupne energije baterije mogu uskladištiti. To bi se mjerilo u megavat-satima.

Baterija od 100 MW koja može raditi jedan sat veoma se razlikuje od baterije od 100 MW koja može raditi četiri sata. Zato ove brojke ne treba tumačiti kao potpunu mjeru količine uskladištene energije. Međutim, one pružaju odličnu sliku o tome koliko se brzo povećava kapacitet baterija za isporuku električne energije u elektroenergetskim sistemima.

Kina ima gotovo polovinu svjetskog kapaciteta

Kao i kod solarne energije, energije vjetra, a sve više i nuklearne energije, Kina dominira podacima o baterijskom skladištenju.

Kina je 2025. godinu završila s oko 144,1 GW instaliranog kapaciteta baterija. To je predstavljalo gotovo 48 posto ukupnog svjetskog kapaciteta.

Godinu ranije kineski kapacitet iznosio je 79,5 GW. To znači da je Kina za samo godinu dana dodala gotovo 64,6 GW, odnosno više od polovine svih novih baterijskih kapaciteta instaliranih širom svijeta.

Dugoročniji rast još je dramatičniji. Kina je 2015. godine imala svega oko 115 MW baterijskog kapaciteta. Njen ukupni kapacitet 2025. godine bio je više od 1.200 puta veći.

Veći dio kineskog kapaciteta odnosi se na skladištenje front-of-the-meter, odnosno velike sisteme direktno povezane na elektroenergetsku mrežu, a ne na baterije instalirane iza brojila potrošača. Kineski kapacitet front-of-the-meter dostigao je gotovo 134 GW u 2025. godini.

To ima smisla u kontekstu ogromnog kineskog razvoja obnovljivih izvora energije. Kina istovremeno dodaje solarne panele, vjetroturbine, nuklearne reaktore, dalekovode i baterije u razmjerama kojima nema premca u svijetu.

SAD su daleko na drugom mjestu, ali brzo rastu

Sjedinjene Američke Države zauzele su drugo mjesto s 56,6 GW instaliranog kapaciteta baterija u 2025. godini. To je gotovo 19 posto ukupnog svjetskog kapaciteta.

Kapacitet u SAD-u povećan je s 34,7 GW u 2024. godini, što je rast od više od 21,9 GW, odnosno oko 63 posto za samo godinu dana.

Američko tržište također ima uravnoteženiji odnos između velikih sistema i instalacija iza brojila nego kinesko. Kapacitet front-of-the-meter dostigao je približno 43,3 GW, dok je kapacitet behind-the-meter iznosio oko 13,3 GW.

Prije deset godina ukupni kapacitet baterija u SAD-u iznosio je svega oko 354 MW. Brojka iz 2025. godine približno je 160 puta veća.

Kina i SAD sada zajedno čine oko dvije trećine ukupnog instaliranog kapaciteta baterija u svijetu. Također su činile više od 70 posto povećanja globalnog kapaciteta prošle godine.

Evropa i Australija brzo povećavaju kapacitete

Evropa je zajedno završila 2025. godinu s oko 57,7 GW baterijskog kapaciteta, nešto više nego SAD. Njemačka je bila lider u Evropi sa 17,5 GW, a slijedile su Italija sa 9,2 GW i Ujedinjeno Kraljevstvo s 9,0 GW.

Njemačko tržište posebno je zanimljivo zato što se najveći dio kapaciteta nalazi iza brojila. Od ukupno 17,5 GW, približno 14,4 GW bilo je instalirano na strani potrošača, odnosno iza brojila.

I Australija se izdvaja. Kapacitet baterija gotovo se udvostručio tokom 2025. godine, sa 6,6 GW na 12,6 GW. To je Australiji donijelo više od 4 posto svjetskog kapaciteta, uprkos relativno malom broju stanovnika.

I drugdje postoje dramatična procentualna povećanja, mada ona kreću s mnogo manjih osnova. Saudijska Arabija povećala je kapacitet sa svega 35 MW u 2024. godini na više od 2 GW u 2025. godini, uglavnom zahvaljujući novim velikim sistemima front-of-the-meter. Čile je više nego udvostručio kapacitet, na približno 2 GW.

Veliki sistemi za skladištenje rastu najbrže

Globalni podaci također pokazuju zanimljiv pomak u tome gdje se baterije instaliraju.

Procjenjuje se da je širom svijeta 2025. godine bilo približno 224 GW kapaciteta baterija na strani mreže (front-of-the-meter), u odnosu na oko 78 GW iza brojila. To znači da se približno tri četvrtine globalnog kapaciteta baterija sada nalazi na strani mreže.

Kapacitet front-of-the-meter porastao je za približno 72 posto u 2025. godini, u poređenju s oko 51 posto rasta sistema behind-the-meter.

Ovo je važna promjena. Baterije ne postaju samo sve češće u domaćinstvima i preduzećima. One sve više postaju dio elektroenergetske infrastrukture.

Prije deset godina o baterijama se još često govorilo kao o tehnologiji koja bi jednog dana mogla omogućiti integraciju velikih količina povremene proizvodnje iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu. To sve više prestaje biti teorijska rasprava. Ta infrastruktura se zaista gradi.

Šira slika

Baterijsko skladištenje i dalje je malo u poređenju s ogromnim proizvodnim kapacitetima izgrađenim na bazi uglja, prirodnog plina, nuklearne energije, hidroenergije, energije vjetra i sunca. Baterije također nisu izvor energije. One ne proizvode nijedan kilovat-sat. Svaka jedinica električne energije koju vrate u mrežu prethodno je morala biti proizvedena negdje drugo.

Ali time se propušta ono što je kod njih najvažnije.

Baterije mogu promijeniti kada je električna energija dostupna. Kako solarna energija postaje sve važniji dio globalne proizvodnje, ta sposobnost postaje sve vrednija.

Statistički izvještaj za 2026. pokazuje globalni energetski sistem koji i dalje u velikoj mjeri zavisi od fosilnih goriva, čak i dok proizvodnja iz obnovljivih izvora raste izuzetnom brzinom, prenosi Energija Balkana.

Baterijsko skladištenje nalazi se upravo u središtu te promjene. Ono ne može eliminirati promjenjivost proizvodnje iz obnovljivih izvora, niti današnje baterije mogu zamijeniti svaki oblik proizvodnje koji se može aktivirati po potrebi. Ali skladištenje može omogućiti da brzo rastući kapaciteti solarne energije i energije vjetra budu korisniji elektroenergetskoj mreži.

Rast s 1,9 GW na više od 300 GW za jednu deceniju pokazuje da je tržište ušlo u potpuno drugačiju fazu. Baterijsko skladištenje više nije eksperiment na marginama elektroenergetske mreže. Ono postaje dio same mreže.