Haški sud odlučio: Države će moći međusobno da se tuže zbog klimatskih promjena

Među razlozima bi mogle da budu i historijski visoke emisije gasova staklene bašte, ali sudija najvišeg suda Ujedinjenih nacija (UN) upozorava da će biti teško ustanoviti koliki je doprinos određene zemlje klimatskim promjenama.

Iako presuda nije obavezujuća, neki pravnici smatraju da bi mogla da izazove velike posljedice.

Zemlje koje trpe velike posljedice zbog te pojave bi ovo mogle da shvate kao pobjedu, pa bi mogle da se obraćaju sudu uslijed frustracija zbog toga što globalno nije postignut dovoljan napredak u rješavanju ovog problema.

Slučaj pred sudom u Hagu, koji je presedan u dosadašnjoj praksi, pokrenula je 2019. grupa mladih studenata prava sa ostrva na niskoj nadmorskoj visini u Pacifiku, koja su prva na udaru usljed klimatskih promjena.

- Večeras ću mirnije spavati. Sud je prepoznao šta smo proživjeli - naše patnje, našu odlučnost i pravo na budućnost - kaže Flora Vano iz Vanuatua, zemlje koja se smatra najugroženijom od vremenskih nepogoda u svijetu.

- Nije ovo samo naša pobjeda, već svake zajednice koja je na udaru i bori se da se njen glas čuje - dodaje.

Međunarodni sud pravde je najviša svjetska sudska instanca i njegove odluke se primjenjuju globalno, prenosi Ekapija.

Advokati kažu za BBC da bi ovo mišljenje suda već sljedeće sedmice moglo podstakne otvaranje prvih predmeta.

Aktivisti i pravnici koji se zalažu za borbu protiv klimatskih promjena nadaju se da je odluka suda osnov za potraživanje odšteta od zemalja koje su kroz historiju spalile najviše fosilnih goriva i koje su zbog toga najodgovornije za globalno zagrijavanje.

Mnoge zemlje u razvoju su podržale pokretanje ovog slučaja usljed frustracije, tvrdeći da razvijene zemlje nisu održale obećanje da će se pozabaviti tim problemom.

Ali, zvaničnici bogatih država tvrde da su postojeći dogovori o borbi protiv klimatskih promjena, poput Pariškog dogovora iz 2015, dovoljni u tim nastojanjima i da ne treba nametati dodatne obaveze.

Prilikom donošenja presude u srijedu, haški sud je pokazao da taj argument smatra neosnovanim.

Ako zemlje ne budu imale najambicioznije planove u borbi sa klimatskim promjenama, to će značiti da su prekršile odredbe ugovora potpisanog u Parizu, ocijenio je sudija Ivasava Juđi.

Međunarodni zakoni će se primjenjivati i na države koje nisu potpisnice sporazuma, ili su poput Amerike riješile da iz njega istupe, te su dužne da štite životnu sredinu, dodao je.

Odluka suda je savjetodavna, ali njegove presude vlade zemalja uglavnom sprovode, a jedan od najsvježijih primjera je vraćanje arhipelaga Čagos Mauricijusu, za šta se prošle godine pobrinula britanska vlada.

- Presuda će pokrenuti lavinu u pravu - kaže, viša savjetnica u Centru za međunarodno pravo životne sredine.

Odluka iskače iz "uobičajene prakse", smatra ona, nazivajući presudu "historijskom".

Sud je priznao da "oni koji trpe posljedice uništavanja prirode imaju pravo na lijek zbog nanete štete, a jedan način je adekvatna kompanzacija", dodaje.

Zemlje u razvoju će sada imati pravo da traže odštetu zbog posljedica klimatskih promjena, poput uništenih objekata ili infrastrukture.

Kada nije moguće sanirati štetu u nekoj oblasti, vlada može da zatraži kompenzaciju, naveo je sudija u presudi.

Primjenjivaće se u specifičnim slučajevima ekstremnih vremenskih nepogoda za koje može da se dokaže da su posljedica klimatskih promjena, ali sudija naglašava da će ishod suđenja zavisiti od svakog slučaja ponaosob.

Još nije jasno koliko bi mogle da iznose odštete, ukoliko zemlje koje su pretrpjele štetu pobjede na sudu.

Analizom objavljenom u magazinu Priroda (Nature) utvrđeno je da je usljed klimatskih promjena nanijeta šteta u visini od 2,8 biliona dolara tokom prve dvije decenije 20. vijeka, odnosno 16 miliona dolara po satu.