U prvom tromjesečju ove godine emisije stakleničkih plinova u Evropskoj uniji (EU) su procijenjene na 900 miliona tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je bio rast od 3,4 posto naspram istog razdoblja lani kada je brojka bila 871 milion tona.
Istodobno je bruto domaći proizvod (BDP) u istom međurazdoblju porastao u EU 1,2 posto.
Najviše su emisijama u tom razdoblju u EU doprinijela domaćinstva koja su odgovorna za četvrtinu ili 25,5 posto udjela ili 229 miliona tona, navodi Eurostat. Iza toga slijedi sektor opskrbe plinom i električnom energijom s 19,3 posto ili 173,5 miliona tona te potom industrijska proizvodnja s 18,6 posto ili 167 miliona tona.
Na četvrtom je mjestu transport koji je ispustio 107 miliona tona, otprilike jednako kao poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
Najmanji doprinos od po 12,5 miliona tona je došao iz rudarstva i građevine.
No, treba napomenuti da je količina emisija u usporedbi s prvim kvartalom 2024. godine bila niža u transportu za 2,9 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 1,4 posto te proizvodnji za 0,2 posto, prenose Financije hr.
Najveći je porast zabilježen kod opskrbe plinom, električnom energijom te u klimatizaciji od 13,6 posto dok su kućanstva imala rast od 5,6 posto.
U 20 zemalja EU-a su emisije stakleničkih plinova povećane. U šest zemalja godišnji rast je bio veći od pet posto, a na vrhu su Bugarska sa 17,4 posto, Češka s 10,7 posto, Cipar s 8,4 posto, Poljska sa 6,1 posto te Bugarska i Grčka s po 5,9 posto.
Najveći pad emisija imale su Malta od 6,2 posto, Finska sa 4,4 posto i Danska sa 4,3 posto.
Bitno je napomenuti da su tri zemlje koje su zabilježile pad emisija imale i godišnji pad BDP-a u prvom kvartalu. To su Estonija, Latvija i Luksemburg. Preostale četiri, a uz spomenute tri s najboljim učinkom još je tu i Švedska, uspjele su smanjiti emisije unatoč rastu BDP-a.
U Njemačkoj je BDP bio niži za 0,7 posto, ali su ipak emisije rasle za 4,6 posto.
Mađarska, Austrija i Slovenija su također u prvom tromjesečju imale godišnji pad privrede, ali im je opseg emisija rastao.
Slovenska je privreda kontrahiraao 0,8 posto, a emisije su povećane za 1,7 posto.
Mađarska i Austrija su imale i gori učinak jer je u Mađarskoj BDP pao 0,2 posto, a emisije su rasle 5,9 posto dok je u Austriji pad ekonomije iznosio 0,9 posto s rastom emisija od 4,9 posto.
EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa
