Slovenija: Transformacija sistema grijanja radi uštede energije

U okviru međunarodnog projekta Reheateast, u kojem, pored Slovenije i Instituta Jožef Stefan, učestvuje deset partnera iz Bugarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunije i Slovačke, utvrđeno je da se udio stanova priključenih na sisteme daljinskog grijanja veoma razlikuje od zemlje do zemlje u regionu.
Među glavnim ciljevima projekta jeste i upravljanje finansijskim i ekološkim izazovima u sistemima daljinskog grijanja istočnog Podunavlja.
Udio stanova priključenih na sisteme daljinskog grijanja u Sloveniji je samo 17 procenata, što je među najnižima u regionu.
S obzirom na to da sektor grijanja i hlađenja u EU čini skoro polovinu finalne potrošnje energije u zgradama i da stambene zgrade koriste dvije trećine sve potrošene energije za grijanje prostora, jasno je da još uvijek postoji mnogo mogućnosti za uštede u ovoj oblasti.
Ciljevi projekta
Ove mogućnosti će se istražiti i u okviru međunarodnog projekta Reheateast, u kojem, pored Slovenije i Instituta Jožef Stefan, učestvuje deset partnera iz Bugarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunije i Slovačke.
Glavni ciljevi projekta su upravljanje finansijskim i ekološkim izazovima u sistemima daljinskog grejanja istočnog Podunavlja, podrška mjerama za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, poboljšanje energetske efikasnosti i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i otpadne toplote. Projekat, koji se sprovodi u okviru programa Interreg Danube Region i trajat će 30 mjeseci, pokrenut je početkom prošle godine. Međutim, detaljna analiza situacije u pogledu veličine sistema, gustine priključaka, energetske efikasnosti i institucionalne i zakonodavne podrške pokazala je veliku razlike između pojedinačnih zemalja.
Ključni mikro i mali sistemi
U Sloveniji funkcioniše nešto više od 120 sistema daljinskog grijanja, od kojih je više od 80 procenata mikro i malih sistema (do 10 MW nominalne snage). Uporedive strukture sistema mogu se naći u Hrvatskoj i Slovačkoj, dok u drugim zemljama regiona preovlađuju mnogo veći, često centralizovani sistemi. Udio stanova priključenih na sisteme daljinskog grejanja u Sloveniji je oko 17 procenata, što je među najnižima u regionu, a gustina priključaka je takođe među najnižima.
Međunarodno poređenje je također pokazalo da su gubici toplote u slovenačkim mrežama umjereni u poređenju sa regionalnim prosjekom, a da je potrošnja toplote po stanu u Sloveniji među najnižima u regionu (približno 4 MWh/godišnje), pri čemu zastarjela infrastruktura i dalje uzrokuje neefikasnost.
Fokus na konkretnim inicijativama
Jedna od ključnih inicijativa projekta je kampanja Više od 10 ispod 100 koja ima za cilj smanjenje godišnje potrošnje toplote u višestambenim zgradama sa više od 10 stambenih jedinica na ispod 100 kWh/m², što će značajno doprinijeti većoj energetskoj efikasnosti i nižim troškovima za krajnje korisnike. „Za Sloveniju, posebno u urbanim područjima, ključno je modernizovati sisteme daljinskog grejanja i smanjiti njihov ugljenični otisak, jer se oni još uvek u velikoj mjeri zasnivaju na fosilnim gorivima. Prioritet je prelazak na niskotemperaturne sisteme četvrte generacije zasnovane na obnovljivim izvorima energije i otpadnoj toploti, dok je takođe neophodno jačati lokalno energetsko planiranje“, poručeno je iz Instituta Jožef Stefan.