Tokom 2023. godine proizvodnja iz obnovljivih izvora imala je udio od rekordnih 45,3 posto u bruto potrošnji električne energije u Evropskoj uniji (EU), a rast u odnosu na 2022. godinu bio je 4,1 postotnih bodova.
To je najveći godišnji rast udjela obnovljivih izvora u potrošnji struje otkako se počelo s vođenjem podataka 2004. godine.
Prije toga najveći godišnji rast udjela bio je zabilježen u 2022. godini u visini od 3,5 postotnih bodova i u 2020. od 3,3 postotna boda.
Vjetar s udjelom od 38,5 posto te hidroenergija s 28,2 posto sudjelovali su zajedno s više od dvije trećine u električnoj energiji koja je došla iz obnovljivih izvora. Na trećem je mjestu bilo sunce s 20,5 posto, a čvrsta biogoriva su imala doprinos od 6,2 posto, objavio je Eurostat.. Najbrže rastući segment je sunčeva energija iz koje je u 2008. proizvedeno 7,4 teravat-sati struje uz doprinos od tek jedan posto u ukupnoj proizvodnji da bi u 2023. brojka došla na 252,1 teravat-sati.
Podaci pokazuju da je u tri zemlje više od 75 posto potrošene električne energije došlo iz obnovljivih izvora. To su Austrija s 87,8 posto, Švedska s 87,5 posto te Danska sa 79,4 posto.
Ne stoji loše ni Hrvatska koja spada među pet zemalja gdje je dosegnuta razina iznad 50 posto. U Hrvatskoj je to u najvećoj mjeri zahvaljujući hidroenergiji.
U tih pet zemalja su, dakle, Portugal sa 63 posto, Hrvatska s 58,8 posto, Španija s 56,9 posto, Latvija s 54,3 posto i Finska s 52,4 posto.
Na dnu ljestvice s manje od 20 posto udjela obnovljivih izvora u potrošnji električne energije su Malta s 10,7 posto, Češka sa 16,4 posto, Luksemburg s 18 posto i Mađarska s 19,5 posto.
Vodik kao gorivo budućnosti: Gdje je BiH u toj priči?
