To je prikazano modeliranjem tržišta u desetogodišnjem planu razvoja operatora elektroenergetskog sistema.
O desetogodišnjem planu razvoja operatora elektroenergetskog sistema Bugarske raspravljalo se tokom javne rasprave u Regulatornoj komisiji za energiju i vodu. Dokument je zasnovan na Integrisanom energetskom i klimatskom planu koji bugarske vlasti predstavljaju Evropskoj komisiji (EK).
Bugarski operator elektroenergetskog sistema (ESO) napominje da plan predviđa da elektrane na ugalj neće biti potpuno zatvorene, a neki kapaciteti (sa ukupnim kapacitetom od 450 megavata na kraju 2034. godine) će ostati za krizne situacije. Izvozne mogućnosti će se uglavnom odnositi na obnovljive izvore energije (OIE) i integrisane kapacitete baterija.
Učešće zelene energije
Očekivanja ESO-a su kontinuirani bum solarnih panela u 2025. godini, kada će kapacitet biti udvostručen, pa će još 4.681 megavata će biti dodato trenutnim fotonaponskim parkovima, sa proizvodnim kapacitetom od 4.388 megavata. Međutim, oni će se postepeno smanjivati i do 2034. godine, odnosno na kraju desetogodišnjeg perioda, u Bugarskoj će biti instalirano još 13,6 gigavata fotonaponskih kapaciteta.
Za desetogodišnji period, ESO ima prijave za ukupno 23 gigavata novih energetskih kapaciteta, od kojih je 21 gigavat za OIE kapacitete, koji uključuju baterije. Pri tom, 50% potrošnje energije do 2034. godine biće pokriveno zelenom energijom. U tu svrhu potrebno je proširiti energetsku mrežu, jer su mjesta pogodna za solarne panele obično udaljena i nisu povezana sa dalekovodima.
Vrhunac upotrebe baterijskih sistema za skladištenje energije u energetskom sistemu očekuje se 2026 godine. Prijave za povezivanje odnose se na 4564 megavat sati. U narednim godinama, do 2034. godine, novodeklarisani kapacitet se značajno smanjuje.
Balansiranje sistema
U tom pravcu razvoja sistema, ESO je zabrinut za balansiranje sistema, što će biti problem za cijeli region, a ne samo za Bugarsku. Operater nudi nekoliko rješenja (ili njihovu kombinaciju) za poboljšanje performansi mreže. Među njima su izgradnja gasnih postrojenja (kada se analizira i procjenjuje cijena gasa), obnova hidroelektrane Čair novih sličnih objekata, izgradnja novih nuklearnih jedinica, ali sa mogućnošću promene njihovog opterećenja, kao i efikasne baterije.
Država planira nova nuklearna postrojenja, ali se očekuje da će oni ući u rad nakon 2034. godine. ESO navodi da postoji tehnička mogućnost da se nuklearni kapaciteti uključe izvan planova države – 2000 megavata na lokaciji nuklearne elektrane Belene, kao i 2400 megavata na nuklearnoj elektrani Kozloduj.
Ukupno, za realizaciju ovih planova u periodu 2025 – 2034. potrebno je nešto više od dva milijarde BGN.
Izvještaj Regulatorne komisije za energiju i vodu o planu navodi da ESO povećava svoj profit – sa 278 miliona BGN u 2023. godini – na 296 miliona BGN krajem prošle godine. Investicije u 2024. godini iznose 189 miliona leva što je povećanje od 21%.