Novi udar na električne automobile mogao bi biti odgođen: EU razmatra važnu promjenu

Riječ je o pravilima koja su trebala potaknuti razvoj evropskog lanca proizvodnje baterija, ali se industrija nije razvijala dovoljno brzo da bi proizvođači mogli ispuniti propisane uslove.

Prema pisanju Financial Timesa, Evropska komisija konsultuje automobilsku industriju o prijedlozima za odgađanje carine od 10 posto na većinu električnih vozila koja ne ispunjavaju propisane uslove o lokalnom porijeklu dijelova. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava takav pristup, a ozbiljniji pregovori između Londona i Bruxellesa trebali bi početi nakon samita EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva 20. novembra.

Problem proizlazi iz trgovinskog sporazuma nakon Brexita, koji se počeo primjenjivati 2021. godine. Njime je predviđeno postepeno povećavanje udjela dijelova i materijala evropskog porijekla potrebnih kako bi električni automobili bili izuzeti od carina. Cilj je bio potaknuti izgradnju evropskog lanca snabdijevanja baterijama i smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima.

Međutim, proizvodnja hemikalija i baterija u Evropi nije rasla očekivanom brzinom. Mnogi modeli električnih automobila i dalje koriste baterijske sklopove i hemijske materijale iz Azije, zbog čega proizvođači rizikuju dodatne troškove ako se pravila počnu primjenjivati u predviđenom roku.

Carine bi mogle pogoditi veliki dio tržišta

Prema procjeni Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), oko 82 posto od ukupno 520.000 električnih putničkih automobila i kombija za koje se očekuje da će biti prodani 2027. godine podlijegalo bi carinama. Riječ je o vozilima ukupne vrijednosti približno 17,9 milijardi eura.

ACEA zato traži odgađanje strožih uslova. Konkretno, želi da se zahtjev za sklapanjem baterijskih sklopova u Evropi odgodi do 2030. godine, a dodatni uslov prema kojem se katodni materijal u elektrodama mora proizvoditi u Evropi do 2032. godine.

Proizvođači upozoravaju da bi dodatne carine mogle poskupjeti električne automobile proizvedene u Evropi i tako ih učiniti manje konkurentnim u odnosu na kineske modele. Posebno je važno britansko tržište, na kojem evropski proizvođači imaju snažnu izvoznu poziciju, ali se istovremeno suočavaju s rastućom konkurencijom kineskih kompanija.

Bruxelles razmatra dvije mogućnosti

Evropska komisija navodno razmatra blaže i vremenski ograničene promjene od onih koje traži ACEA. Jedna od mogućnosti je jednostavno odgađanje primjene pravila za godinu dana.

Drugi prijedlog predviđa dvogodišnji mehanizam kojim bi proizvođači mogli nadoknaditi izvoz automobila s baterijama koje ne ispunjavaju uslove prodajom drugih modela na domaćem tržištu, a koji koriste baterije usklađene s pravilima.

Takav sistem omogućio bi proizvođačima veću fleksibilnost u upravljanju proizvodnjom i nabavkom baterija, bez potpunog odustajanja od cilja razvoja evropskih dobavnih lanaca. Ipak, prijedlozi su još u fazi razmatranja i mogli bi se mijenjati.

Odgađanju se protivi dio evropske hemijske industrije. Proizvođači materijala za baterije već su uložili milione eura u evropske pogone za proizvodnju aktivnih katodnih materijala, ključnih komponenti koje čine pozitivnu elektrodu baterije. Smatraju da bi popuštanje automobilskim proizvođačima oslabilo potražnju za njihovim proizvodima i ugrozilo ulaganja u evropsku proizvodnju.

Evropa ulaže milijarde, ali i dalje ovisi o uvozu baterija

Razmjeri problema vidljivi su i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Izvještaj koji je ovog mjeseca pripremio LSE Consulting za britansko udruženje proizvođača automobila (SMMT) pokazuje da je od 2017. godine u proizvodnju električnih vozila i baterija uloženo oko 72 milijarde eura. Uprkos tome, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje uvozi približno dvije trećine litij-ionskih baterija koje koristi.

Domaći proizvodni kapaciteti za baterije u Britaniji još su manji nego u Evropskoj uniji, što dodatno otežava ispunjavanje zahtjeva o porijeklu dijelova.

Izvršni direktor SMMT-a Mike Hawes upozorio je da su britanska i evropska automobilska industrija snažno povezane. Godišnja trgovina automobilima između dva tržišta iznosi oko 80 milijardi eura, a o ovoj industriji ovise milioni radnih mjesta, prenose Financije hr.

Izvještaj zato poziva na usklađivanje politika, fleksibilniju primjenu pravila o porijeklu i zajedničku strategiju za baterije. Evropska unija odredište je za 60 posto britanskog izvoza vozila, dok Ujedinjeno Kraljevstvo kupuje oko 30 posto automobila koje EU izvozi. Britansko tržište ujedno je najveći pojedinačni kupac električnih vozila proizvedenih u EU-u.

Industrijska politika suočava se sa stvarnošću proizvodnje

Ovaj slučaj pokazuje jednu od ključnih dilema evropske industrijske politike. Pravila o lokalnom porijeklu trebala su stvoriti poticaj za ulaganja u baterije, sirovine i hemijsku industriju te smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima.

Međutim, ako se primijene prije nego što domaći proizvodni kapaciteti budu dovoljno razvijeni, mogla bi povećati troškove upravo onim proizvođačima koje bi trebala zaštititi.

Evropska autoindustrija tako se našla između dva cilja: izgradnje vlastitog lanca snabdijevanja i očuvanja konkurentnosti na tržištu električnih vozila. Prestroga pravila mogla bi kratkoročno povećati cijene i dodatno otvoriti prostor kineskim proizvođačima, dok bi predugo odgađanje oslabilo poticaj za ulaganja u evropsku proizvodnju baterija.

Za Bruxelles i London zato je ključno pronaći kompromis koji će proizvođačima dati dovoljno vremena za prilagođavanje, ali neće poništiti industrijske ciljeve zbog kojih su pravila uvedena.