Iako je i dalje pri dnu evropske ljestvice, jeftiniju struju od Srbije za građane imaju Turska, Gruzija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Mađarska i Sjeverna Makedonija.
Cijena struje odnosi se na potrošnju od 2.500 do 4.999 kilovat-sati godišnje sa svim državnim nametima. Učestala povećanja cijene električne energije od 2022. godine dovela su do toga da Srbija izgubi status zemlje sa najjeftinijom strujom.
Portal Danas je nedavno pisao da je u posljednjih deset godina cijena struje u Srbiji porasla za više od 90%. U ostalim zemljama regiona, ali i šire, ovako snažan rast nije zabilježen. Najveće povećanje nakon Srbije imala je Rumunija, gdje su cijene struje porasle za 47,2%. Zanimljivo je da je u Crna Gora cijena struje u istom periodu uglavnom stagnirala, dok je u Mađarska čak zabilježen pad od oko osam posto.
Kada se cijene struje uporede sa kupovnom moći stanovništva, položaj Srbije je nepovoljniji. Posmatrano kroz PPS (Purchasing Power Standard), odnosno standard kupovne moći, jeftiniju struju od Srbije imaju Malta, Mađarska, Norveška, Bosna i Hercegovina, Turska, Crna Gora i Finska, prenosi Ekapija.
Zanimljivo je da se odmah iznad Srbije nalazi Luksemburg, iako su prosječne plate u toj zemlji četiri do pet puta veće nego u Srbiji. To znači da građani Srbije za račune za struju izdvajaju veći dio svojih prihoda, zbog čega im ostaje manje novca za druge životne potrebe.
Cijena struje u Srbiji je u drugoj polovini 2025. godine dodatno povećana za 6,6%. Istovremeno je snižena i granica za ulazak u crvenu zonu potrošnje, sa 1.600 na 1.200 kilovat-sati, zbog čega statistika bilježi međugodišnji rast cijena struje za domaćinstva od 9,6 posto.
Jedan od ključnih razloga za ovakav rast, na koji često ukazuju energetski stručnjaci, jeste činjenica da Srbija više ne može u potpunosti zadovoljiti svoje energetske potrebe iz domaće proizvodnje. Dugogodišnje nedovoljno ulaganje u modernizaciju i izgradnju novih energetskih kapaciteta sada dolazi na naplatu.
Nedostatak novih nalazišta uglja, kao i sve češće suše koje smanjuju proizvodnju hidroelektrana, dovode do manje proizvodnje električne energije iz domaćih izvora. Zbog toga je Srbija prinuđena da dio električne energije uvozi po znatno višim cijenama, što se direktno odražava na račune građana i privrede.
Struja za privredu skuplja nego u mnogim evropskim zemljama
Struja za privredu također je poskupjela u odnosu na period prije 2022. godine i, prema podacima Eurostat za drugu polovinu 2025. godine, Srbija se sada nalazi na sredini evropske ljestvice po cijenama za industriju. Jeftiniju struju za privredu od Srbije imaju Finska, Gruzija, Norveška, Crna Gora, Turska, Švedska, Bosna i Hercegovina, Malta, Sjeverna Makedonija, Španija, Portugal, Latvija, Bugarska, Estonija i Hrvatska.
Strane kompanije su od prošle godine počele sve češće napuštati Srbiju, navodeći kao razloge porast troškova poslovanja, minimalne plate, kao i rast cijena struje i plina.
Ovi podaci Eurostat pokazuju da Srbija po cijenama električne energije za privredu više nije konkurentna, ne samo u regionu, već i šire u Evropi.