BiH pod suncem, ali ne i u solarnom svjetlu: Budućnost solarne energije vrlo sumorna
Ove prepreke, posebno administrativne i birokratske barijere, značajno usložnjavaju proces instalacije solarnih panela i primjenu obnovljivih izvora energije u našoj zemlji. Iako tržište solarnih rješenja raste, mnogi investitori se suočavaju s izazovima koji dolaze s potrebom za pribavljanjem brojnih dozvola i dokumenata, što ih često odvraća od realizacije svojih planova.
U razgovoru s firmom Solar Invent, koja se bavi implementacijom solarnih rješenja, dobili smo priliku da saznamo više o trenutnom stanju i izazovima koje investitori moraju savladati. Solar Invent ističe da bi razvoj solarne industrije u BiH mogao značajno ubrzati ako bi nadležna ministarstva uvela olakšice za pribavljanje dozvola, te liberalizovala tržište koje bi omogućilo veće investicije u obnovljive izvore energije.
Za većinu ljudi, solarna energija ostaje nedovoljno iskorištena, iako je očigledno da bi mogla značajno doprinositi energetskoj sigurnosti i održivosti. Ipak, birokatska procedura i administrativni zahtjevi stvaraju snažan otpor prema širem prihvatanju solarnog rješenja. Kao rezultat, solarna energija se primjenjuje sporadično, a samo manji broj investitora se odlučuje na ovakve projekte, što dodatno usporava razvoj ove industrije.
Povrh svega, prosječne cijene instalacije solarnih panela u BiH variraju od 750 do 1100 KM po kilovatu, zavisno od brenda i kvalitete opreme. Povrat investicije, međutim, nije brz – za velike potrošače poput industrijskih objekata, povrat ulaganja traje od 5 do 7 godina. Ovo je ključno za investitore koji gledaju na solarne sisteme kao dugoročni izvor ušteda i energetske samostalnosti.
Off-grid i on-grid solarne elektrane nude različite pristupe, ovisno o potrebama i specifičnostima lokacije. Off-grid sistemi su često rješenje za kuće na udaljenim lokacijama, vikendice ili kuće za odmor gdje nije dostupna elektroenergetska mreža. Nasuprot tome, on-grid sistemi omogućuju povrat viška energije u mrežu, što ih čini popularnijim izborom za komercijalne investitore. Iako su manji investitori ti koji se najčešće odlučuju za off-grid sisteme, opća tendencija tržišta je prema on-grid solarnim elektranama, što ukazuje na rastuću potrebu za korištenjem obnovljivih izvora energije u industriji.
Međutim, najveći izazovi pri implementaciji većih solarnih projekata ostaju u domeni regulativa. Građevinske, urbanističke i ekološke dozvole često predstavljaju veliki problem za investitore, a u nedostatku jasne i efikasne procedure, razvoj solarnih projekata stagnira.
Potražnja za solarnim rješenjima u BiH i širem regionu nije na zadovoljavajućem nivou, a to se uglavnom može pripisati niskoj svijesti i informiranosti investitora o prednostima solarnih elektrana. Susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, daleko su naprednije u ovoj oblasti, čime još više ukazuju na potrebnu transformaciju na polju energetske učinkovitosti i održivosti u BiH.
Na pitanje o radnoj snazi, stanje je također zabrinjavajuće – postoji veliki deficit kvalificirane radne snage koja bi mogla podržati razvoj solarnih projekata. Bez adekvatne edukacije i obuke, teško je očekivati ozbiljan napredak u ovoj industriji.
Za budućnost solarne energije u BiH, prognoze su, nažalost, sumorne. Ako se ne riješe ključni administrativni problemi, teško je očekivati značajan napredak u narednih 5-10 godina. Bez jasnih i bržih procedura, solarna energija u BiH ostaje ograničena na mali broj investitora, dok će ostatak svijeta i dalje uveliko koristiti prednosti obnovljivih izvora energije.