Cijena nafte porasla je u ponedjeljak nakon što su jemenski Hutiji, koje podržava Iran, ispalili projektile na Izrael, a američki predsjednik Donald Trump navodno je rekao da želi preuzeti iransku naftu, produbljujući zabrinutost zbog eskalacije rizika za energetske tokove na Bliskom istoku.
Majske terminske cijene za sirovu naftu Brent porasle su za 2,47% na 115,35 dolara po barelu tokom ranih sati u Aziji, a međunarodna referentna vrijednost kreće se prema rekordnom mjesečnom skoku, pokazali su podaci LSEG-a. Američke terminske cijene za West Texas Intermediate porasle su za 1,62% na 101,25 dolara po barelu.
U intervjuu za Financial Times u nedjelju, Trump je rekao da bi njegova preferirana opcija u Iranu bila "uzeti naftu", uspoređujući to s američkim akcijama u Venezueli gdje je Washington efektivno stekao kontrolu nad naftnim sektorom zemlje nakon hvatanja njezina vođe Nicolása Madura.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je sukob između SAD-a, Izraela i Irana ušao u petu sedmicu, s napadima koji se šire regijom, povećavajući rizike za energetsku infrastrukturu i potičući nagli rast cijena sirove nafte.
Cijene nafte od početka godine
Jemenski Hutiji izjavili su u subotu da su lansirali projektile na Izrael, što je njihovo prvo izravno sudjelovanje u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
U objavi na X-u, glasnogovornik Yahya Saree rekao je da je skupina ispalila baraž balističkih projektila na ono što su nazvali osjetljivim izraelskim vojnim ciljevima, u znak podrške Iranu i snagama Hezbollaha u Libanonu.
Napad označava daljnju eskalaciju sukoba, koji je započeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. februara.
Ed Yardeni, predsjednik Yardeni Researcha, rekao je da globalne dionice počinju odražavati scenarij "viših cijena nafte i kamatnih stopa dulje vrijeme", kako raste rizik od produljenog sukoba.
Upozorio je da bi nastavak blokade Hormuškog moreuza mogao produbiti povlačenje tržišta i povećati rizike od recesije, a neizvjesnost oko sukoba, uključujući mogućnost većeg uključivanja SAD-a, vjerojatno će održati volatilnost povišenom dok se tokovi nafte ne normaliziraju. Čak i uz alternativne rute preko Sueskog kanala, kapacitet bi se znatno smanjio, što bi potencijalno moglo skinuti 4 do 5 miliona barela dnevno s tržišta, dodao je.
„Brzina i opseg poteza naglašavaju koliko brzo tržišta energije preispituju geopolitički rizik, dovodeći u pitanje ranije napore da se i tržišta nafte i obveznica održe usidrenima te pojačavajući rizik od trajnih poremećaja u moreuzu“, napisao je Yardeni u bilješci objavljenoj u ponedjeljak.
Dugoročni poremećaj
David Roche, strateg u Quantum Strategyju, rekao je da tržišta sve više uračunavaju agresivniji američki odgovor, uključujući mogućnost „činza na terenu“ i potez zauzimanja ključnog iranskog izvoznog središta na otoku Kharg, kroz koji teče otprilike 90% nafte zemlje, prenosi SEEbiz.
Takav korak, upozorio je, učinkovito bi ugušio iranske prihode u dolarima, ali bi riskirao pokretanje potpune eskalacije, a Teheran bi vjerovatno uzvratio ciljajući kritičnu infrastrukturu preko Zaljeva.
Ta eskalacija bi se brzo mogla proširiti na globalne rute opskrbe. Roche je ukazao na ranjivost saudijskog naftovoda Istok-Zapad, koji prenosi oko 5 miliona barela dnevno do Crvenog mora, upozoravajući da bi svaki poremećaj na prometnom čvorištu Bab al-Mandeb - gdje djeluju jemenski Huti - mogao ozbiljno ograničiti izvoz.
Njemački zaokreti: "Gašenje nuklearki je bila ogromna, ogromna greška"
OECD smanjuje prognozu rasta eurozone zbog porasta cijena energije
