Cijene nafte rastu uslijed eskalacije sukoba i prijetnji Irana

Eskalacija sukoba već remeti globalne tokove energenata i pritiska finansijska tržišta.

Globalni referentni Brent crude porastao je za 2,47% na 107,92 dolara po barelu, dok je američka nafta (WTI) ojačala 2,94% na 102,57 dolara.

U trenutku pisanja ovog teksta, Brent crude je na berzama koštao prosječno 115,35 dolara, dok je američki WTI iznosio 101,35 dolara po barelu, piše Investitor me. 

Napetosti su dodatno porasle nakon što je predsjednik iranskog parlamenta poručio da su snage te zemlje „spremne“ za eventualni dolazak američkih trupa. Upozorenje dolazi uprkos izjavama Trumpa da su razgovori i dalje u toku, uz produženje roka za ultimatum kojim se od Irana traži ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Novi rizici za globalne isporuke

Dodatni pritisak dolazi iz Jemena, gdje pobunjenička grupa Huti, uz podršku Irana, nastavlja napade, uključujući i nedavne udare na Izrael. Ova grupa predstavlja ozbiljnu prijetnju za još jedan ključni pomorski pravac – moreuz Bab al-Mandab, koji povezuje Crveno more sa glavnim svjetskim trgovinskim rutama.

Istovremeno, ministri vanjskih poslova Pakistana, Saudijske Arabije, Egipta i Turske pokušavaju diplomatski zaustaviti sukob. Prema riječima pakistanskog šefa diplomatije Ishaqa Dara, sastanak je bio „vrlo produktivan“, a Pakistan će u narednim danima posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana.

Najveći poremećaj u historiji tržišta nafte

Rat je već proizveo najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u modernoj istoriji, prije svega zbog zatvaranja Ormuskog moreuza kroz koji prolazi oko 20% globalnih isporuka nafte.

Napadi na naftna i gasna postrojenja dodatno su pogurali cijene energenata, što se direktno preliva na potrošače. U Sjedinjenim Državama prosječna cijena benzina dostigla je 3,98 dolara po galonu.

Globalni efekti: najviše trpe manje ekonomije

Prema ocjeni Boba McNallyja, rast cijena nafte imaće snažan domino efekat na globalnu ekonomiju, pri čemu će manje zemlje – posebno u Aziji – biti najviše pogođene, prenosi Investitor me.

U ekstremnom scenariju, visoke cijene nafte mogle bi čak dovesti do recesije.

„Pad ekonomskog rasta je brutalan, ali efikasan način da se smanji potražnja za naftom, što na kraju ograničava cijene“, upozorio je McNally.

Oporavak neće biti brz

Stručnjaci upozoravaju da će pad cijena goriva kasniti čak i nakon završetka sukoba. Ključni faktor biće ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, ali i sanacija infrastrukture, uključujući oštećeni Ras Laffan Industrial City – najveće gasno postrojenje na svijetu koje je Iran gađao sredinom marta.

Tržišta reagovala padom

Rastući geopolitički rizici već su pogodili i finansijska tržišta. Fjučersi na Dow Jones Industrial Average pali su 0,53% (241 poen), dok je S&P 500 oslabio 0,46%, a Nasdaq Composite 0,48%.