Šteta na energetskoj infrastrukturi Bliskog istoka blizu 60 milijardi dolara

Prema riječima čelnika Međunarodne agencije za energiju, Fatiha Birola, više od 80 naftnih i plinskih postrojenja u zaljevskim državama oštećeno je u američkim i izraelskim napadima na iranska naftna i plinska postrojenja te u iranskim uzvratnim napadima na države u kojima se nalaze američke baze. Neka od njih pretrpjela su toliko veliku štetu da bi popravak mogao trajati godinama, upozorio je Birol.

Rystad je sa svoje strane napomenuo da će minimalni račun za popravak iznositi 34 milijarde dolara, ali da bi mogao biti i mnogo veći nakon što se u potpunosti izračuna obim štete. Ne samo to, već će i oprema potrebna za popravak infrastrukture oštećene u ratu opteretiti globalni lanac snabdijevanja, rekao je viši analitičar Rystad Energyja, a prenosi CNBC.

Račun bi bio najveći za Iran, s 19 milijardi dolara vrijednim popravkama. Slijedi Katar, čije je LNG čvorište Ras Laffan Iran ciljao kao odgovor na izraelske napade na njegovu polovinu plinskog nalazišta South Pars/North Field koje dvije zemlje dijele. QatarEnergy je u martu izračunao da bi popravak štete trajao između dvije i pet godina i koštao 20 milijardi dolara izgubljenih prihoda.

Činjenica da bi popravak ove štete na infrastrukturi mogao koštati gotovo 60 milijardi dolara nije samo finansijski problem. To je također problem snabdijevanja jer što duže naftna i plinska postrojenja ne mogu normalno raditi – ili uopće ne mogu – to će duže snabdijevanje naftom i plinom iz najveće regije proizvodnje ostati ugroženo. Čini se da to trenutno nije uračunato u cijene, prenose Financije hr.

„Mislim da svi pokušavaju procijeniti kako će izgledati tržišta nafte ‘dan poslije’, ali iskreno, svi lete naslijepo“, rekao je ove sedmice za MarketWatch glavni analitičar Gulf Oila, Tom Kloza.

„Ovo više nije samo priča o oštećenim postrojenjima u Zaljevu. To je test otpornosti na stres za globalni lanac snabdijevanja energijom“, rekao je viši analitičar Rystada Karan Satwani, napominjući da nema dovoljno dostupne opreme i da nema specijaliziranih radnika koji bi se mogli rasporediti na oštećenim objektima energetske infrastrukture, čak i ako rat završi ove sedmice. I oprema i stručnjaci već su angažovani na drugim projektima ukapljenog prirodnog plina (LNG) i nafte na moru, rekao je Satwani.

Posljedice rata stoga bi se mogle proširiti daleko izvan izvora i rafinerija u Meksičkom zaljevu, koje su, čini se, pretrpjele najveću štetu u smislu procijenjenih troškova popravke. Da bi se popravke provele, izvođači radova i oprema morali bi se premjestiti s drugih lokacija, što bi rezultiralo potencijalnim kašnjenjima u drugim naftnim i plinskim projektima, objasnio je Satwani. To znači da će poremećaji u snabdijevanju trajati mnogo duže nego što se mnogi nadaju.

„Račun od 58 milijardi dolara je glavna tema, ali posljedice na vremenske okvire ulaganja u energetiku širom svijeta mogle bi se pokazati jednako značajnima“, upozorio je Satwani iz Rystada. MarketWatch je, u međuvremenu, citirao druge analitičare koji sugeriraju da bi ponovno pokretanje i rad nekih uzvodnih postrojenja moglo trajati do kraja godine – i to ako zaraćene strane ovog mjeseca dogovore trajni mir. Ako se ne uspiju dogovoriti o mirovnom sporazumu, popravke bi trajale još duže, produžujući pritisak na naftu, plin i rafinirane proizvode te u konačnici preoblikujući energetska tržišta dugi niz godina.