Hrvatska među 13 članica EU koje nemaju dovoljno strateških zaliha nafte
Hrvatska je u julu bila među 13 članica Evropske unije čije su strateške zalihe nafte bile ispod propisanog minimuma.
Prema podacima Eurostata, našla se pri dnu liste, zajedno s Maltom i Italijom.
Hrvatske strateške zalihe nafte u julu su bile dovoljne za pokrivanje 75 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, dok su u januaru mogle pokriti 92 dana.
Prema pravilima Evropske unije, članice koje zavise od uvoza moraju imati strateške zalihe nafte dovoljne za 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza. Zemlje koje se oslanjaju na vlastitu proizvodnju moraju osigurati zalihe koje odgovaraju 61 danu domaće potrošnje.
Hrvatska pri dnu liste
Hrvatska je u julu bila među 13 zemalja koje nisu ispunjavale propisani minimum. Zalihe Malte bile su dovoljne za 76 dana, a Italije za 77 dana. Manje od 80 dana pokrivale su i strateške zalihe Bugarske i Kipra, po 78 dana.
Na početku godine propisani minimum nisu ispunjavali Kipar, Češka, Irska, Bugarska i Latvija.
Eurostat navodi da je smanjenje evropskih strateških zaliha nafte povezano s odlukom članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) da stave na raspolaganje naftu i gorivo iz strateških rezervi kako bi osigurale snabdijevanje tokom poremećaja na naftnim tržištima izazvanih ratom na Bliskom istoku.
Više od polovine hrvatskih zaliha bilo je komercijalno
Komercijalne zalihe u Hrvatskoj u julu su činile 54,9 posto ukupnih zaliha nafte, pokazuju podaci Eurostata. Veći udio komercijalnih zaliha imale su samo Nizozemska, sa 70,7 posto, i Mađarska, sa 58,9 posto. Malta, Estonija, Kipar i Luksemburg u julu nisu imali komercijalne zalihe.
Eurostat objašnjava da komercijalne zalihe obuhvataju naftu i naftne derivate koje kompanije drže na teritoriji pojedine članice EU za vlastite operativne i poslovne potrebe. Te zalihe mogu biti dostupne ukoliko se za njima ukaže potreba.
Za razliku od komercijalnih, strateške zalihe uglavnom su stabilne, osim u kriznim situacijama, jer se obaveza njihovog održavanja obračunava na godišnjem nivou. Komercijalne zalihe, s druge strane, mijenjaju se u zavisnosti od različitih faktora, među kojima su cijene na tržištu nafte i geopolitička situacija.