Račun za rat stiže na tržišta: Uvoznici fosilnih goriva platili 330 milijardi dolara više
Uvoznici fosilnih goriva platili su 330 milijardi dolara više za sirovu naftu, naftne derivate i tečni prirodni gas u šest mjeseci nakon početka krize u Hormuškom moreuzu, u odnosu na cijene koje su predviđala tržišta terminskih ugovora, pokazala je analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka (Centre for Research on Energy and Clean Air – CREA).
Prije rata kroz Hormuški moreuz prolazilo je oko 30 posto svjetske pomorske trgovine naftom, 25 posto pomorske trgovine naftnim derivatima i 20 posto trgovine tečnim prirodnim gasom (LNG). Dio ovih isporuka je obnovljen, kako kroz sam moreuz, različitim legalnim i ilegalnim kanalima, tako i putem naftovoda. Ipak, to još nije dovoljno da bi se stanje normaliziralo.
Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je najveći dugotrajni cjenovni šok na tržištu nafte od Zaljevskog rata 1990. godine. Tokom prvih šest mjeseci sukoba, cijene LNG-a u Aziji bile su u prosjeku 75 posto iznad nivoa koji se očekivao prije rata, u Evropi 60 posto, dizela 59 posto, a sirove nafte 35 posto.
U apsolutnom iznosu, najveće dodatne troškove imala je Evropska unija, 78 milijardi dolara, zatim Kina s 35 milijardi i Indija s 22 milijarde dolara. Među uvoznicima, prosječna zemlja s niskim ili srednjim prihodima platila je, u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), oko dvostruko više nego prosječna zemlja s visokim prihodima, navodi se u analizi.
Od ukupnih dodatnih troškova, na sirovu naftu odnosi se 164,1 milijarda dolara, na dizel i lož-ulje 73,8 milijardi, na benzin 35,7 milijardi, na LNG 38 milijardi, a na mlazno gorivo 20 milijardi dolara.
Dizel bez predaha od visokih cijena
Analiza je pokazala da su cijene dizela porasle 59 posto iznad nivoa koji se očekivao prije rata, u poređenju s rastom od 35 posto kod sirove nafte.
Kod dizela, koji je ključan za transport, poljoprivredu i industriju, razlika u cijeni nije pala ispod 55 posto u pet od šest posmatranih mjeseci. S druge strane, razlika u cijeni sirove nafte otprilike je prepolovljena, s 50 posto iznad očekivanog nivoa u maju na 22 posto u augustu.
Cijena dizela bila je 57 posto iznad očekivanja u martu, a u augustu 65 posto. To znači da se pad cijena sirove nafte nije odgovarajuće odrazio na cijenu ovog naftnog derivata, navodi CREA.
Na cijene dizela, osim sukoba na Bliskom istoku, utječe i rat u Ukrajini, odnosno problemi u radu ruskih rafinerija usljed napada dronovima.
Cijene gasa porasle više nego cijene drugih goriva
Cijene gasa u Evropi porasle su sa 44 posto iznad nivoa očekivanog prije rata u junu na 76 posto u augustu. U Aziji su u istom periodu povećane sa 64 na 98 posto. S druge strane, cijene gasa u SAD-u bile su ispod nivoa očekivanog prije rata od aprila, a august su završile 22 posto niže od tog nivoa.
Cijene gasa porasle su više nego cijene bilo kojeg drugog analiziranog goriva, a sezona zimskog grijanja tek predstoji, upozorili su autori analize.
Čista energija smanjila troškove uvoza
Samo u prvih pet mjeseci krize, proizvodnja čiste energije u elektranama izgrađenim nakon 2020. godine uštedjela je zemljama uvoznicama 36 milijardi dolara kroz smanjeni uvoz uglja, gasa i nafte.
To uključuje 22 milijarde dolara uštede na uvozu gasa, 10 milijardi dolara na uvozu uglja i pet milijardi dolara na uvozu nafte.
Troškovi krize za uvoznike fosilnih goriva, posmatrani na mjesečnom nivou, bili su jednaki ukupnim globalnim ulaganjima u obnovljive izvore energije tokom 2025. godine, navode analitičari CREA-e.
Počinje grijna sezona u Sarajevu, objavljeno kada
