
Za energetski intenzivna preduzeća, prosječne konačne cijene struje u Sloveniji su veće od evropskog prosjeka.
Zato su najvećim potrošačima u energetski intenzivnoj industriji na raspolaganju kratkoročne mere za smanjenje troškova električne energije, ističu u Privrednoj komori Slovenije. Među dugoročnim mjerama, fokus je na mehanizmu prodaje električne energije po cijeni koštanja.
Manji poslovni kupci u Sloveniji imaju relativno povoljnije cijene električne energije od proseka EU, dok su veći industrijski kupci manje konkurentni u ovoj oblasti, navodi se u komparativnoj analizi Energetske komore Slovenije. To se posebno odnosi na one u najvećoj potrošačkoj grupi, koja uključuje energetski intenzivna preduzeća – prosječne konačne cijene u Sloveniji su nešto više od petine veće od evropskog proseka, izjavio je Dejan Paravan, izvršni direktor Gen energije i član Upravnog odbora asocijacije EZS (Energetska zbornica Slovenije).
Tome se, kako je rekao, mogu pripisati tri bitna faktora. Veći industrijski kupci zakupili su električnu energiju u periodu relativno viših cijena, doprinosi i nameti u drugim zemljama pali su znatno više nego u Sloveniji tokom energetske krize, a Slovenija je takođe u dijelu Evrope sa natprosječnim veleprodajnim cijenama električne energije.
Neophodna informisanost
Kako je istakao Sebastian Roudi, predsjednik Sekcije za pitanja dobavljača električne energije u EZS-u, dobavljači mogu pomoći kompanijama da smanje troškove električne energije. Među mjerama je istakao poboljšanje informisanja i pomoć u odlučivanju o pravom trenutku kupovine, a u sekciji se predlaže organizovanje dodatnih događaja ove vrste u saradnji sa Privrednom komorom Slovenije (GZS).
Druga opcija je zakup električne energije na duži period. Trogodišnji ugovori za snabdevanje električnom energijom po fiksnoj prosečnoj cijeni omogućavaju veću predvidljivost troškova za potrošače. Kako cene fjučersa padaju tokom godina, kupci postižu nižu cijenu u prvoj godini isporuke sa takozvanim trogodišnjim prosekom cijena“, objasnio je Roudi. Među opcijama je istakao i prelazak proizvodnje u vrijeme nižih cijena, ulaganja u skladištenje energije gde je to moguće, a novi tender Ministarstva životne sredine, klime i energetike, kao i upotreba sistema upravljanja energijom, takođe mogu pomoći.
Mehanizam za dugoročna rješenja
Među dugoročnim mjerama, generalna direktrica Privredne komore Vesna Nahtigal istakla je novu inicijativu za stvaranje mehanizma za prodaju električne energije po cijeni koštanja za energetski intenzivnu industriju.
„Veoma sam sretan što je Vlada poslušala našu inicijativu. Takav mehanizam bi omogućio dugoročno rješavanje konkurentnosti cijena energije i, kao rezultat, pomogao u očuvanju produktivnih radnih mesta“, naglasila je Nahtigal.
Mehanizam je, takođe, u skladu sa novim okvirom državne pomoći, koji podupire sporazum o čistoj industriji, što je Evropska komisija usvojila krajem juna. U cilju uspostavljanja mehanizma, Ministarstvo životne sredine već je sazvalo stručnu radnu grupu koja će ispitati mogućnosti mehanizma koji će zaživjeti sljedeće godine, tokom ljeta.
Produženje propisa
Pored toga, Privredna komora, zajedno sa Ministarstvom, zalaže se za produženje propisa o naknadi indirektnih troškova emisije gasova sa efektom staklene bašte, koji bi istekao ove godine – do 2030. godine.
Do kraja augusta razmotrit će i predlog za novi model mreže, koji je nedavno predstavila Agencija za energetiku.