Srbija uvozi velike količine električne energije iz Hrvatske i BiH

Međutim, Srbija uvozi mnogo više električne energije, uglavnom iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije. Kada je riječ o izvozu automobila, proizvodnja električnog Fiat Pande u fabrici Stellantis u Kragujevcu započela je ove godine u većem obimu.

Deficit u vanjskoj trgovini iznosi 9,9 milijardi dolara, što je povećanje od 7,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Izraženo u eurima, deficit iznosi 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 2,9 posto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Ukupna vanjska trgovina Srbije robom u 2025. godini iznosi 84,6 milijardi dolara, što je povećanje od 12,3 posto. Izraženo u eurima, rast iznosi 75 milijardi eura, odnosno 7,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezena je roba u vrijednosti od 37,3 milijarde dolara, što je povećanje od 13,0 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezena je roba u vrijednosti od 47,3 milijarde dolara, što je 11,8 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u eurima, imao je vrijednost od 33.073,3 miliona eura, što je povećanje od 8,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe imao je vrijednost od 41.862,6 miliona eura, što je 7,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine, prenosi SEEbiz.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 79 posto i neznatno je veća od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 78,2 posto.

I uvoz i izvoz električne energije porasli su prošle godine. Od pretežno izvozne grane kada je riječ o električnoj energiji, Srbija se našla u poziciji u kojoj uvoz energije sada već iznosi 2 posto ukupnog uvoza, što je skok sa 1,7 posto u 2024. Udio električne energije u ukupnom izvozu porastao je sa 2,2 posto na 2,5 posto u 2025. godini. Međutim, tempo rasta izvoza bio je slabiji od uvoza, pa je rast uvoza električne energije iznosio 30,3 posto, dok je izvoz porastao za 19,6 posto, što znači da sada uvoz raste brže.

Dok smo 2023. najviše električne energije uvozili iz Bosne i Hercegovine i Rumunije, u narednoj godini, osim Bosne i Hercegovine (168 miliona eura), koja je ponovo bila prva zemlja iz koje uvozimo električnu energiju, Hrvatska se našla na drugom mjestu sa 106,9 miliona eura. Prošle godine Bosna i Hercegovina je ponovo bila prva u našem uvozu električne energije sa 206,7 miliona eura, a slijede Hrvatska sa 144,9 miliona eura i Rumunija sa 134 miliona eura. Prošle godine najviše električne energije izvezli smo u Rumuniju, 315,5 miliona eura, i Sjevernu Makedoniju, 124,7 miliona eura.

Posmatrano regionalno, regija Vojvodina (32,2 posto) imala je najveći udio u izvozu Srbije, zatim regija Šumadije i Zapadne Srbije (22,5 posto), Beogradska regija (22,1 posto), regija Južne i Istočne Srbije (21,9 posto), a oko 1,4 posto izvoza bilo je neklasifikovano po teritoriji.

Najveći udio u uvozu Srbije imala je Beogradska regija (45,4 posto), zatim Vojvodina (29,4 posto), regija Šumadije i Zapadne Srbije (14,5 posto), regija Južne i Istočne Srbije (8,8 posto), a oko 1,9 posto uvoza nije bilo klasifikovano po teritoriji. Za regiju Kosovo i Metohija nema dostupnih podataka.

Izvoz i uvoz po regijama dati su prema sjedištu vlasnika robe u trenutku prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, prema carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom tumačenja podataka po regijama. Naprimjer, uvoz nafte i plina najviše je uključen u Regiju Vojvodine i Beogradsku regiju, a to su energenti za cijelo područje Srbije.

U strukturi izvoza prema namjeni proizvoda (načelo pretežitosti), najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju, 61,2 posto, zatim slijedi roba široke potrošnje, 27,1 posto, i oprema, 11,7 posto. Neklasifikovana roba prema namjeni iznosi 0 posto.

U strukturi uvoza prema namjeni proizvoda, najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju, 53,8 posto, zatim roba široke potrošnje, 21,2 posto, i oprema, 12,3 posto. Neklasifikovana roba prema namjeni iznosi 12,6 posto.

Vanjska trgovina robom bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 58,3 posto ukupne razmjene.

Pojedinačno posmatrano po zemljama, najveći trgovinski suficit ostvaren je sa susjednim zemljama: Crnom Gorom (izvozi uglavnom električnu energiju i lijekove za maloprodaju, a uvozi uglavnom električnu energiju i sušenu svinjetinu), Bosnom i Hercegovinom (izvozi plinska ulja i električnu energiju, a uvozi električnu energiju i neaglomerisani lignit) i Sjevernom Makedonijom (izvozi električnu energiju i električne vodiče, a uvozi električnu energiju i katalizatore na nosaču).