Njemačka sve češće gasi solarne i vjetroelektrane, razlog bi vas mogao iznenaditi

Operateri solarnih i vjetroelektrana širom Evrope povremeno obustavljaju proizvodnju, a analitičari upozoravaju da su potrebna veća ulaganja u sisteme za skladištenje energije i fleksibilne tehnologije, piše Euronews.

Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije u prvom kvartalu 2026. godine osigurali su 45,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u Evropskoj uniji, u okviru nastojanja država članica da smanje zavisnost od fosilnih goriva.

Najveći udio imao je vjetar sa 44,9 posto, zatim hidroenergija sa 28 posto, dok je solarna energija činila 17,3 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Zelenu tranziciju dodatno je ubrzao rat protiv Irana, koji je izazvao rast cijena nafte i plina. Istovremeno, sve češće se bilježe negativne cijene električne energije, posebno u regijama poput Pirinejskog poluotoka, gdje je ponuda električne energije veća od potražnje, pa veleprodajne cijene padaju ispod nule.

Problem postaje izraženiji kako raste udio obnovljivih izvora, jer proizvodnja iz solarnih panela i vjetroturbina zavisi od vremenskih prilika, a ne od stvarnih potreba tržišta. Zbog toga se proizvodnja često privremeno obustavlja ili smanjuje, što se naziva ograničavanjem proizvodnje.

Do smanjenja proizvodnje može doći i iz sigurnosnih razloga, na primjer kada je vjetar prejak za siguran rad turbina. Kada se proizvodnja prekida isključivo zbog neisplativosti, a ne zbog tehničkih ograničenja elektroenergetske mreže, riječ je o komercijalnom, odnosno tržišno uslovljenom ograničavanju.

Njemačka je izuzetak u Evropi

Analiza kompanije Montel, koja prati evropsko tržište energije, pokazuje da je u prvoj polovini 2026. godine komercijalno ograničavanje proizvodnje smanjeno u većini evropskih zemalja u odnosu na isti period prošle godine.

Njemačka je, međutim, izuzetak. Tamo je komercijalno ograničavanje povećano za 20 posto, sa 1.216 na 1.463 GWh, iako je broj sati s negativnim cijenama električne energije pao za 23 posto. To znači da se danas gasi znatno veći proizvodni kapacitet nego ranije kada cijene padnu ispod nule.

Jedan od glavnih razloga je novi njemački zakon Solarspitzengesetz, usvojen prošle godine. Tim zakonom nova postrojenja automatski gube pravo na subvencije kada veleprodajna cijena električne energije postane negativna.

Autor izvještaja Jean-Paul Harreman pojasnio je da je zakon stvorio mnogo snažniji finansijski podsticaj operaterima da ugase elektrane umjesto da proizvode električnu energiju s gubitkom.

"Otkako je u februaru 2025. godine uveden njemački zakon, nova postrojenja odmah gube subvencije čim veleprodajne cijene električne energije postanu negativne. S druge strane, i dalje primaju punu naknadu kada su cijene tačno na nuli", rekao je Harreman.

Pad ograničavanja u drugim zemljama

Francuska bilježi potpuno drugačiji trend. Tamo je komercijalno ograničavanje proizvodnje smanjeno za 32 posto u odnosu na prošlu godinu, iako je broj sati s negativnim cijenama povećan za 14 posto. Analitičari navode da francuski sistem subvencija podstiče proizvođače da nastave s proizvodnjom.

Najveći pad među deset analiziranih država zabilježen je u Finskoj, gdje je komercijalno ograničavanje smanjeno za čak 89 posto, dok je broj sati s negativnim cijenama pao sa 337 na samo 40.

U izvještaju se navodi da je glavni razlog manjak vode u nordijskim zemljama, što je povećalo veleprodajne cijene električne energije i smanjilo višak ponude.

"Nordijske zalihe vode prešle su iz velikog suficita prošle godine u ozbiljan deficit tokom 2026. godine. Količina snijega u Norveškoj blizu je najnižeg nivoa u posljednjih 20 godina, a nivo vode u akumulacionim jezerima znatno je ispod prosjeka", navodi se u izvještaju.

Pad komercijalnog ograničavanja zabilježen je i u Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Poljskoj.

Veća ulaganja u skladištenje energije

Harreman smatra da rezultati pokazuju kako na komercijalno ograničavanje sve više utiču nacionalna pravila tržišta, sistemi subvencija, vremenske prilike i fleksibilnost energetskog sistema, a ne samo rast proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Dodaje da je Njemačka najbolji pokazatelj da će biti potrebna veća ulaganja u skladištenje energije, upravljanje potrošnjom i druge fleksibilne tehnologije kako bi se iskoristile sve količine energije proizvedene iz obnovljivih izvora koje bi se inače izgubile zbog tržišnih okolnosti.

Baterijski sistemi smatraju se glavnim rješenjem za smanjenje gubitaka električne energije i povećanje fleksibilnosti solarnih i vjetroelektrana. Iako se očekuje da će kapacitet komercijalnih i industrijskih baterija porasti sa devet GWh u 2026. na 24 GWh do 2028. godine, analitičari upozoravaju da će biti potrebna još veća ulaganja.

Prema izvještaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), solarna energija i energija vjetra u kombinaciji s baterijama već su cjenovno konkurentne novim termoelektranama na ugalj i mogu omogućiti pouzdano snabdijevanje električnom energijom tokom cijelog dana.

Kao jedno od važnih rješenja navode se i pametna brojila, koja domaćinstvima omogućavaju bolju kontrolu potrošnje i korištenje fleksibilnih tarifa. Takve tarife nude niže cijene električne energije u periodima kada je proizvodnja iz obnovljivih izvora velika.

Na taj način potrošači mogu uključivati uređaje poput mašina za pranje veša ili puniti električna vozila upravo kada na mreži postoji višak čiste energije, čime se bolje usklađuju ponuda i potražnja i smanjuje mogućnost pojave negativnih cijena.