Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 104 dolara, uz strahovanja ulagača da mirovni razgovori SAD-a i Irana neće iznjedriti značajniji napredak i nagađanja da bi središnje banke zbog inflacije mogle podići troškove zaduživanja.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,72 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 104,30 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,48 dolara i stajao je 97,83 dolara.
Pred kraj jučerašnje trgovine ulagače je ohrabrila izjava visoko rangiranog izvora u iranskim krugovima da dogovor sa SAD-om nije postignut, ali su razlike u stajalištima ublažene. Sporne točke uključuju obogaćivanje uranija i iransku kontrolu Hormuškog tjesnaca.
Američki državni sekretar Marco Rubio istaknuo je pak "dobre znakove" u razgovorima, uz napomenu da bi iranska naplata tranzita u Hormuzu za Washington bila neprihvatljiva.
U takvim je uvjetima nafta u Londonu zaključila trgovinu u minusu od 2,44 dolara, kliznuvši na 102,58 dolara. U SAD-u cijena joj je bila niža za 1,91 dolar i iznosila je 96,35 dolara, prenosi SEEbiz.
U petak trgovci su se ponovo fokusirali na sporna pitanja. Teheran je tako signalizirao da ne pristaje na američko preuzimanje uranija obogaćenog 60 posto, a ustraje i na naplati tranzita.
Donald Trump je sugerirao da bi mogao pričekati nekoliko dana na "prave odgovore" Teherana.
Analitičari ING-a procjenjuju da će "veliki segment" tržišta biti skeptičan prema najnovijim pozitivnim signalima iz Teherana i Washingtona.
- Već nekoliko puta činilo se da je dogovor blizu, a onda su pregovori propali, podsjećaju Ewa Manthey i Warren Pattersson.
Top 20 naftnih i gasnih kompanija u svijetu
